August Šenoa
August Šenoa (14. studenoga 1838. – 13. prosinca 1881.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća i utemeljitelj moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a nakon povratka u domovinu radio je kao novinar, urednik i gradski bilježnik. Njegov rad imao je velik utjecaj na kulturni život tadašnje Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po povijesnim romanima koji kombiniraju romantične, realističke i nacionalne elemente, poput Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna i Diogenes. U tim djelima uspješno je rekonstruirao hrvatsku povijest i ujedno promicao domoljublje, moralne vrijednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovijetke, pjesme, kritike i feljtone, te uređivao časopis Vijenac, preko kojeg je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov jezični doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što je obolio pomažući unesrećenima tijekom velike zagrebačke poplave 1880. godine. Njegov književni i kulturni utjecaj ostaje trajan temelj hrvatske književnosti.
Naslovi u ponudi
Branka
Branka / Karanfil s pjesnikova groba / Čuvaj se senjske ruke
Roman "Branka" Augusta Šenoe objavljen je 1881. godine i predstavlja jedno od njegovih poznatijih djela, smješteno u kontekst hrvatskog društva 19. stoljeća.
Čuvaj se senjske ruke
Čuvaj se senjske ruke - Ilijina oporuka
Čuvaj se senjske ruke / Ilijina oporuka
Ovaj povijesni roman opisuje život i borbu Uskoka protiv Mletaka u prvoj polovici 17. stoljeća (točnije od godine 1600. do godine 1614.).
Diogenes
Djela Augusta Šenoe - Čuvaj se senjske ruke, Diogenes
Čuvaj se senjske ruke je povijesni i politički roman Augusta Šenoe, napisan i prvi put objavljen 1876. Diogenes je posljednji Šenoin dovršeni povijesni roman: na neki način on je i eksperimentalan i nov.
Djela Augusta Šenoe - Kanarinčeva ljubovca
"Kanarinčeva ljubovca" (1880.) Šenoina je pripovijest koja se često ističe kao njegova najuspjelija, odnosno kao jedno od najzrelijih njegovih realističkih djela općenito.