Stari Osijek

Stari Osijek

Božo Plevnik

Monografija osječkog novinara i istraživača o povijesti Osijeka od prvih arheoloških nalaza do 1940. godine.

Na tlu današnjeg grada bilo je više ilirskih i andizetskih naselja, a najveću je važnost imala keltska Mursa. Nalazom, između ostalog, keltskog svetišta iz 2. st. pr. Kr. potvrđeno je da se nalazila na području današnjeg Donjeg Grada. Rimski vojni logor iz vremena osvajanja Panonije potvrđen je nalazom tegula VII Legije. Dvostruki opkopi i očuvani zemljani nasipi bedema logora bili su vidljivi na površini sve do sredine 18. stoljeća.

Tada im je položaj na zapadnoj strani zabilježen i u kartografskim prikazima, a nestali su širenjem Donjeg Grada. Standardni pravokutni legijski Castrum imao je prema Dravi utvrđen dodatak koji je štitio luku i most preko Drave. Ostatci njegovih temeljnih kamenih stubova još su ovijek vidljivi za niskog vodostaja rijeke. Na most se s druge strane Drave nastavljao dugačak nasip ili sustav mostova preko močvara, vjerojatno prema Kopačevu. To je svojevrsna preteča kasnijeg slavnog osječkog mosta do Darde sultana Sulejmana.

U vrijeme cara Hadrijana, rimska Mursa uzdignuta je u status kolonije Colonia Aelia Mursa (124. ili 133. g.), a grad se razvio u velikoj ekstenziji i izvan zidina nekadašnjeg Castruma s njegove zapadne strane. Središnji dio te zapadne ekstenzije kontinuirano i opsežno se istražuje od 2001. pod vodstvom Slavice Filipović (voditeljica antičkog odjela Muzeja Slavonije). Otkrivena je vjerojatno središnja ulica u pravcu istok – zapad (Decumanus Maximus) s kolovozom širokim 3 m te dubokim odvodnim jarcima s obje strane ulice. (s jarcima njena širina narasta na 8 m). Nađeni su i široki trijemovi na obje strane.

Brojne baze stupova trijemova kao i kapiteli nađeni su obrušeni u jarcima. Ulica je otkrivena u dužini od oko 150 m, a uz nju s jedne i druge strane iza trijemova i brojne građevine nekadašnjeg gradskog tkiva od kojih se ističu tabernae, veliko svetište boga Silvana s 5 žrtvenika i ostacima zidova i trijema oko njih (dim. 57x34m) i jedne veće građevine (površine 1600 m2) s osobito reprezentativnim pročeljem itd.

Urednik
Pero Zatezalo
Dimenzije
23 x 25 cm
Broj strana
183
Nakladnik
Božidar Maslarić, Osijek, 1987.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Dva primjerka su u ponudi

Primjerak broj 1

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!

Primjerak broj 2

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Slavonija '75

Slavonija '75

Petar Anić, Alojzije Šmit, Božo Plevnik, Zdenko Jurašek, Slavko Stojanović, Antun Lang
Privredna komora Slavonije i Baranje, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,98 - 6,99
London Interiors from archives of country life

London Interiors from archives of country life

John Cornforth

Mnoge londonske povijesne kuće i još veći broj domaćih interijera izgubljeni su od 1939. godine, kao rezultat političkih i društvenih promjena, rata i tradicije stalne obnove.

Aurum Press Limited, 2000.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
44,20
Croatica : Hrvatski udio u svjetskoj baštini 2

Croatica : Hrvatski udio u svjetskoj baštini 2

Neven Budak
Profil Internacional, 2007.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
21,98
Grad i tvrđava Osijek

Grad i tvrđava Osijek

Ive Mažuran

Simbol grada Osijeka je tvrđava koja je predložena za upis na Unescovu listu svjetske baštine.

Grafika, 2000.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
18,14
Hrvatsko planinarsko društvo Bršljan - Jankovac: 125 godina 1895.-2020.

Hrvatsko planinarsko društvo Bršljan - Jankovac: 125 godina 1895.-2020.

Valentina Bušić, Hermine Göricke-Lukić, Đorđe Balić, Kamilo Firinger, Stanko Kereta, Ivan Lončari...

Riječ je o monografiji u kojoj je na temelju velike količine brižljivo i sustavno prikupljenih povijesnih podataka metodološki uzorno prikazan raznovrstan planinarski rad jednog od najstarijih hrvatskih planinarskih društava od 19. stoljeća do danas.

Hrvatsko planinarsko društvo Bršljan - Jankovac, 2020.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
13,56
Mi smo Titovi, Tito je naš

Mi smo Titovi, Tito je naš

Gustav Krklec, Ratko Zvrko, Jovan Popović, Darko Stuparić
Spektar, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,25