Troice - Sergieva Lavra. Chudozestvennye pamjatniki.
Rijetka knjiga

Troice - Sergieva Lavra. Chudozestvennye pamjatniki.

Trojice-Sergijeva lavra je najvažniji ruski pravoslavni samostan (statusa lavre) i duhovno središte Ruske pravoslavne crkve. Njen iznimni arhitektonski kompleks je 1993. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Naslov izvornika
Троице-Сергиева лавра. Художественные памятники
Urednik
N. N. Voronina, V. V. Kostockina
Dimenzije
28 x 22 cm
Broj strana
410
Nakladnik
Hrvatski esperantski savez, Zagreb, 1968.
 
Ruska ćirilica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Ruski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Idemo na kavu!

Idemo na kavu!

Zvjezdana Antoš, Marija Živković, Mirjana Randić, Bojan Mucko

Pogled zagrebačkih poduzetnika na kulturu konzumiranja kave.

Etnografski muzej, 2010.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,98
Đakovo: turističko srce Slavonije

Đakovo: turističko srce Slavonije

Zvonko Vugrinović

Monografija o Đakovu, bogato ilustrirana, na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Matica hrvatska, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
14,2412,83 - 14,2614,24
100 čuda Kine

100 čuda Kine

Budući da sve više svjetskih putnika posjećuje Kinu, raste i opći interes za upoznavanjem njezinih zanimljivosti. Kao najmnogoljudnija država na svijetu i kao jedna od najstarijih civilizacija, Kina odiše raznolikošću i bogatstvom kulturne baštine.

Mozaik knjiga, 2008.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
15,76
Studije o umjetninama u Dalmaciji II

Studije o umjetninama u Dalmaciji II

Kruno Prijatelj
Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske, 1968.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
14,99
Osijek

Osijek

Ive Mažuran

"Ovom fotomonografijom predstavljamo Osijek onako kako su ga vidjeli objektivi kamera od 1971. do 1978. godine.

Litokarton, 1978.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
8,32
Informbiro, šta je to? Jugoslavija je rekla: Ne

Informbiro, šta je to? Jugoslavija je rekla: Ne

Savo Kržavac, Dragan Marković
Sloboda, 1976.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,995,24