Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Titel im Angebot
Dnevnik 2: Dnevnik 1918-22 (Davni dani II)
The Diary 1918–22 records Krleža's writings from the post-war years marked by the collapse of the Monarchy, the emergence of a new state, political fractures, and his increasingly harsh criticism of society, intellectuals, and ideological illusions.
Hrvatski bog Mars
Krleža's best-known collection of short stories, The Croatian God Mars, is part of an imagined cycle of literary works with the theme of the First World War and Croatian Home Guards.
Hrvatski bog Mars
The Croatian god Mars brings seven anti-war novels in which Krleža portrays war as a cruel, senseless machinery that destroys the "little man", exposing the hypocrisy of militarism and myths about heroism.
Hrvatski bog Mars
The Croatian god Mars brings seven anti-war novels in which Krleža portrays war as a cruel, senseless machinery that destroys the "little man", exposing the hypocrisy of militarism and myths about heroism.
Hrvatski bog Mars
Die Kurzgeschichtensammlung „Kroatischer Gott Mars“ von Miroslav Krleža ist eines der bedeutendsten Antikriegswerke der kroatischen Literatur. Es wurde erstmals 1922, dann 1933 herausgegeben und nahm 1947 seine endgültige Form an.
Izabrane pjesme
Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.
In seinem Vortrag „Wie die Dinge sind“ (1952) erörtert Krleža die politische und kulturelle Situation des Nachkriegsjugoslawiens und betont die Notwendigkeit kritischen Denkens, kultureller Erneuerung und des Widerstands gegen Dogmatismus.
Michelangelo Buonarotti
Ovo je prvi prijevod na talijanski jezik kojim se Buonarroti predstavlja čitateljima talijanskog jezika.
Moj obračun s njima
A book of polemics in which Krleža brings numerous cases of confrontation with his great critics, both in literary, political and other aspects of his activities.