Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Dnevnik 2: Dnevnik 1918-22 (Davni dani II)
„Dnevnik 1918–22“ beleži Krležine zapise iz posleratnih godina obeleženih slomom Monarhije, nastankom nove države, političkim prelomima i njegovom sve oštrijom kritikom društva, intelektualaca i ideoloških iluzija.
Dva romana: Povratak Filipa Latinovicza / Na rubu pameti
The book brings together two novels by Krleža featuring individuals in conflict with themselves and society: Filip searches for his identity and the meaning of art, while the protagonist of *On the Edge of Reason* sets himself apart from his milieu by reb
Hrvatski bog Mars
The short story collection Croatian god Mars by Miroslav Krleža is one of the most important anti-war works of Croatian literature. It was first issued in 1922, then in 1933, and took its final form in 1947.
Hrvatski bog Mars
Krleža's best-known collection of short stories, The Croatian God Mars, is part of an imagined cycle of literary works with the theme of the First World War and Croatian Home Guards.
Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.
In seinem Vortrag „Wie die Dinge sind“ (1952) erörtert Krleža die politische und kulturelle Situation des Nachkriegsjugoslawiens und betont die Notwendigkeit kritischen Denkens, kultureller Erneuerung und des Widerstands gegen Dogmatismus.
Na rubu pameti
Roman „Na ivici razuma“ (1938) je jedini Krležin roman napisan u prvom licu. Doktor prava moralno osuđuje moćnog industrijalca na banketu, time izazivajući opšti društveni bojkot, progon i sopstveni pad.
Novele
Krležini romani često istražuju duboke ljudske emocije i složene likove, a njegova proza je poznata po bogatom jeziku i dubokoj analizi društva i istorije.