Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Danas 1934 I-II
Reprint izdanje u dva toma biblioteke Liber Croaticus.
Dječak prati zmaja
„Der Junge folgt dem Drachen“ ist ein Buch, das uns auf eine fantastische Reise mitnimmt und uns dazu ermutigt, anders über das Leben und die Welt nachzudenken.
Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)
Dnevnik 2: Dnevnik 1918-22 (Davni dani II)
Hrvatski bog Mars
Krležina zbirka pripovedaka o Prvom svetskom ratu. To je ujedno i najpoznatije Krležino delo i jedno od najpoznatijih antiratnih dela u Evropi tog vremena.
Hrvatski bog Mars
Zbirka kratkih priča Hrvatski bog Mars Miroslava Krleže jedno je od najznačajnijih antiratnih djela hrvatske književnosti. Prvi put je objavljen 1922. godine, zatim 1933. godine, a konačan oblik je dobio 1947. godine.
Izabrane pjesme
Ovaj izbor Krležinih pjesma presjek je njegove cjelokupne poezije (osim Simfonija i Balada Petrice Kermpuha), uključujući i stihove koji čine sastavni dio širih proznih cjelina čime se pokušala naglasiti povezanost Krležine poezije i proze.