Erich Fromm
Erich Fromm (Frankfurt na Majni, 23. ožujka 1900. – Muralto, Švicarska, 18. ožujka 1980.) bio je njemačko-američki psihoanalitičar, socijalni psiholog, filozof i jedan od najvažnijih predstavnika humanističke psihoanalize. Njegovo djelo povezuje psihologiju, filozofiju, sociologiju i etiku, a u središtu njegova zanimanja nalaze se čovjekova sloboda, ljubav, otuđenje i odnos pojedinca prema društvu.
Odrastao je u židovskoj obitelji, studirao sociologiju u Heidelbergu, gdje je doktorirao 1922., te se potom obrazovao u psihoanalizi. Bio je povezan s Frankfurtskom školom i Institutom za društvena istraživanja, čijem je razvoju pridonio povezivanjem Freudove psihoanalize s Marxovom društvenom kritikom. Nakon dolaska nacista na vlast emigrirao je u Sjedinjene Američke Države, a poslije je djelovao i u Meksiku.
Međunarodnu afirmaciju stekao je knjigom Bijeg od slobode (1941.), u kojoj istražuje zašto se moderni čovjek, suočen s nesigurnošću i odgovornošću, može odreći slobode u korist autoritarnih sustava. U djelu Čovjek za sebe razvija temelje humanističke etike, dok u knjizi Zdravo društvo analizira psihološke posljedice kapitalizma, konformizma i otuđenja.
Njegovo najpoznatije djelo, Umijeće ljubavi (1956.), ljubav prikazuje kao aktivnu sposobnost koja zahtijeva znanje, disciplinu, odgovornost i brigu, a ne samo kao osjećaj. U knjizi Imati ili biti? (1976.) suprotstavlja dva temeljna načina ljudskog postojanja: posjedovanje i autentično življenje.
Među važnijim djelima nalaze se i Psihoanaliza i religija, Zaboravljeni jezik, Marxovo shvaćanje čovjeka, Anatomija ljudske destruktivnosti, Umijeće ljubavi i Revolucija nade.
Fromm je kritizirao potrošačko društvo, autoritarnost, nacionalizam i dehumanizaciju, zagovarajući društvo utemeljeno na solidarnosti, kreativnosti i ljudskom dostojanstvu. Njegova pristupačna, ali filozofski utemeljena djela ostavila su trajan utjecaj na psihologiju, društvenu teoriju i suvremena promišljanja ljubavi, slobode i smisla ljudskog života.
Naslovi u ponudi
Anatomija ljudske destruktivnosti
In a world that is constantly seeing an increase in violence in its various forms, Erich Fromm treats this problem in an extremely insightful way in one of his most significant books.
Anatomija ljudske destruktivnosti
U svetu koji stalno beleži porast nasilja u njegovim različitim oblicima, Erih From ovaj problem tretira na izuzetno pronicljiv način u jednoj od svojih najznačajnijih knjiga.
Autoritet i porodica
U djelu "Autoritet i porodica", Erich Fromm analizira transformaciju autoriteta i obitelji u modernom društvu. Predgovor je napisao Gvozden Flego, a knjiga sadrži i studiju "Revolucionarni karakter".
Autoritet i porodica
U djelu "Autoritet i porodica", Erich Fromm analizira transformaciju autoriteta i obitelji u modernom društvu. Predgovor je napisao Gvozden Flego, a knjiga sadrži i studiju "Revolucionarni karakter".
Bekstvo od slobode
Kultna psihoanalitička studija Ericha Fromma istražuje zašto se moderni čovjek, oslobodivši se tradicionalnih stega, često vraća totalitarnim ideologijama u potrazi za sigurnošću.
Čovjek za sebe: Istraživanje o psihologiji etike
Fromm istražuje psihoanalitičku etiku, tvrdeći da se moralni zakoni temelje na ljudskoj prirodi. Suprotstavlja autoritarnu i humanističku etiku, naglašavajući važnost slobode i produktivnog karaktera za razvoj zdravog pojedinca.
Imati ili biti
Knjiga je jedno od kapitalnih djela druge polovice dvadesetog stoljeća. Ona, po Frommu, nastavlja dvije tendencije njegovih prethodnih djela - analizu sebičnosti i altruizma kao dvije temeljne orijentacije karaktera.
Kriza psihoanalize - Analitička socijalna psihologija i društvena teorija
In the book, Fromm presents a strong critique of contemporary psychoanalysis. He believes that psychoanalysis has moved away from Freud's initial revolutionary vision and has turned into a technical, often sterile system that ignores deeper human and soci
Kriza psihoanalize: Analitička socijalna psihologija i društvena teorija
Fromm analizira krizu frojdizma, zalažući se za sintezu psihoanalize i marksizma. Prikazuje kako društvene strukture oblikuju ljudski karakter te naglašava važnost revolucionarnog humanizma.
Marksovo shvatanje čoveka
Filozofsko-sociološka studija Ericha Fromma. Autor reinterpretira misao Karla Marxa, naglašavajući njegov zapostavljeni humanizam, kritiku otuđenja te viziju oslobođenja i punog razvoja čovjeka.