Erich Fromm
Američki psihoanalitičar i mislilac njemačkoga podrijetla (Frankfurt na Majni, 23. III. 1900 – Muralto kraj Locarna, Švicarska, 18. III. 1980). Istaknuti pripadnik prve generacije Frankfurtske škole, po dolasku nacista na vlast emigrirao 1934. u SAD; od 1958. profesor na više sveučilišta. Spojem Freudova i Marxova nauka te »humanističkih religija« (re)konstruira ljudsku prirodu, analizira aktualno stanje čovjeka i prosuđuje smisao njegove egzistencije. Početkom 1930-ih pokazuje prevlast društva nad pojedincem putem obitelji, koju određuje kao »psihičku agenturu društva«. Iz te temeljne postavke, nadopunjene kovanicom »društveni karakter« u knjizi Bijeg od slobode (Escape from Freedom, 1941), izvedeno je cijelo njegovo djelo. Shvaćajući produktivnost, slično kasnofreudovskom erosu, kao ono što unapređuje život, razlikuje produktivnu i neproduktivnu orijentaciju karaktera. Egzistentne nužnosti nametnule su prevlast neproduktivne orijentacije primalačkog, izrabljivačkog, zgrtačkog i tržišnog (Čovjek za sebe – Man for Himself, 1947) a poslije nekrofilnog (Čovjekovo srce – The Heart of Man, 1964), destruktivnog (Anatomija ljudske destruktivnosti – The Anatomy of Human Destructiveness, 1973) i imalačkog (Imati ili biti? – To Have or to Be?, 1976) tipa društvenoga karaktera. Frommova teorijska istraživanja usmjerena su pronalaženju društvenih uvjeta da produktivnost, koncentrirana u ljubavi (Umijeće ljubavi – The Art of Loving, 1956), napose ljubavi prema životu (biofiliji), postane prevladavajućom orijentacijom karaktera.
Naslovi u ponudi
Anatomija ljudske destruktivnosti
U svijetu koji neprekidno bilježi porast nasilja u najrazličitijim oblicima, Erich Fromm tretira ovaj problem na izuzetno pronicljiv način u jednoj od svojih najznačajnijih knjiga.
Anatomija ljudske destruktivnosti
U svijetu koji neprekidno bilježi porast nasilja u najrazličitijim oblicima, Erich Fromm tretira ovaj problem na izuzetno pronicljiv način u jednoj od svojih najznačajnijih knjiga.
Autoritet i porodica
Odgovor na svoje glavno pitanje: "što je čovjek?" Fromm gradi na u osnovi psihoanalitičkom uvidu u srž čovjeka, na suvremenim antropološkim spoznajama o čovjeku kao i društveno-teorijskim otkrićima o načinu njegovog opstanka.
Čovjek za sebe - Istraživanje o psihologiji etike
Čovjek za sebe: Istraživanje o psihologiji etike
Fromm se razvijao kao kritičar suvremenog društva pod utjecajem Marxa, Freuda i Frankfurtskog kruga. Istakao kao originalni kritički interpretator Freudovih koncepcija koje su njegova druga osnovna inspiracija.
Dogma o Kristu / Bit ćete kao Bog / Psihoanaliza i religija
Imati ili biti?
Knjiga je jedno od kapitalnih djela druge polovice dvadesetog stoljeća. Ona, po Frommu, nastavlja dvije tendencije njegovih prethodnih djela - analizu sebičnosti i altruizma kao dvije temeljne orijentacije karaktera.