Winnetouovi baštinici

Winnetouovi baštinici

Vinetuovi naslednici je ime koje danas koristi za originalni Vinetu, skraćeno: Vinetu IV, poslednji završeni roman Karla Meja. Ovo je ujedno bio i poslednji tom „Sabranih putopisnih priča”.

Old Shatterhand, sada stariji od 60 godina, prima nekoliko pisama kod kuće u svojoj vili u Radebeulu, uključujući i Old Surehandove i Apanatschkine sinove. U njima je obavešten o predstojećoj izgradnji spomenika Vinetu i pozvan na njega. Da bi sagledao stvar i, ako je potrebno, sprečio, on kreće sa drugom suprugom Klarom, „Hercle“.

Na njihovom putovanju kroz jedva „divlji“ Zapad („srce“ sme da spava u šatoru koji su poneli sa sobom) prati ih dobar prijatelj i bivši vestman Maks „Makš“ Paperman. Na putu upoznaju „Mladog orla” i dva Santerova sina, koji su ga posetili u Nemačkoj na početku romana. U tom procesu, Old Šeterhend pronalazi Vinetuovu stvarnu volju kopajući dublje u rupu koju je već iskopao u Vinetu III i gde je pronašao "mapu blaga" koju je na kraju uništio Santer. Old Shatterhand konačno uspeva da ubedi Vinetuove sledbenike u površnost i nepoštenost spomenika, što ne uspeva da završi. U poslegovoru se, međutim, najavljuje spomenik u Njujorku „kao simbol činjenice da narod Amerike, uprkos svim nepravdama nanetim crvenoj rasi, u potpunosti cene plemenite osobine američkih starosedelaca“.

Štaviše, Old Šeterhend se miri sa mnogim svojim starim neprijateljima (npr. Tatelah Satah). Sve u svemu, roman je mnogo romantizovaniji od svojih prethodnika. U prvom planu je motiv „mir i pomirenje“. Priča se o „klanu Vinetu“, čiji članovi ispod dvanaestokrake žute zvezde na grudima nose ime nekoga koga štite. U priči o poreklu ovog klana pominje se i Marah Durimeh, stara, katolička i prilično misteriozna kraljica koja se zapravo pojavljuje samo u Orijentskim pričama Karla Meja. Ona je Indijancima poznata kao kraljica Marimeh. Njihovo znanje potiče od nekadašnjeg kopnenog mosta između Azije i Severne Amerike, preko kojeg su pre više hiljada godina dolazili glasnici iz kraljevstva Džinistan.

Übersetzung
Vlatko Šarić
Titelseite
Josip Vaništa
Maße
20 x 14 cm
Seitenzahl
405
Verlag
Mladost, Zagreb, 1965.
 
Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
Sprache: Kroatisch.

Es werden zwei Exemplare angeboten

Kopiennummer 1

Zustand:Gebraucht, in sehr gutem Zustand
Nachteile/Unannehmlichkeiten:
  • Blago oštećenje omota
Zum Warenkorb hinzugefügt!

Kopiennummer 2

Zustand:Gebraucht, in sehr gutem Zustand
Nachteile/Unannehmlichkeiten:
  • Nedostaje omot
Zum Warenkorb hinzugefügt!
 

Interessieren Sie sich für ein anderes Buch? Sie können das Angebot über unsere Suchmaschine suchen und finden oder Bücher nach Kategorien durchsuchen.

Diese Titel könnten Sie auch interessieren

Svatko umire sam

Svatko umire sam

Hans Fallada
Zora, 1950.
Kroatisch. Latein Schrift. Hardcover.
3,99
Fuck America

Fuck America

Edgar Hilsenrath
August Cesarec, 1988.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
4,20 - 4,99
Iz života jedne dangube

Iz života jedne dangube

Joseph Eichendorff
Zora, 1951.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
3,98
Viva Meksiko

Viva Meksiko

Karl Bruckner
Otokar Keršovani, 1962.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
2,99
Mrtvaci na odsustvu

Mrtvaci na odsustvu

Milo Dor
Književna zajednica Novog Sada, 1987.
Serbisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
5,99
Noć

Noć

Edgar Hilsenrath

Snažan roman koji opisuje život u jevrejskom getu u Ukrajini, zasnovan na autorovom iskustvu kao preživelog Holokausta. Smešten u izmišljenom gradu Prokov, roman prati stanovnike geta, posebno Raneka, dok se bore za opstanak.

August Cesarec, 1982.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
6,58