Pjesnička djela I: Matija Gubec - Stjepan, posljednji kralj bosanski

Knjiga je objavljena kao prvi svezak sabranih Pjesničkih djelaMirka Bogovića. Uvod i urednički rad potpisuje Milivoj Šrepel. Ovo je dio sustavnog izdanja Bogovićeva opusa nakon njegove smrti 1893. godine.

Matija Gubec (kralj seljački) – drama u pet činova, napisana 1859. godine – smatra se najuspjelijim Bogovićevim dramskim djelom. Prva je hrvatska povijesna drama u kojoj seljaci postaju glavni protagonisti. Bogović prikazuje seljačku bunu 1573. godine, vođu Matiju Gupca i njegove istomišljenike u borbi protiv feudalnog ugnjetavanja. Drama je snažno socijalno obojena, puna romantičarskog zanosa za pravdu i slobodu, te je među prvima u hrvatskoj književnosti glorificirala seljački bunt. Praizvedena je 1878. i dugo je ostala na kazališnom repertoaru.

Stjepan, posljednji kralj bosanski – drama u pet činova, napisana 1854. u zatvoru, objavljena 1857. – povijesna je tragedija o posljednjem bosanskom kralju Stjepanu Tomaševiću i padu Bosne pod Osmansko Carstvo 1463. godine. Bogović naglašava teme unutarnje nesloge, izdaje i slavohleplja među plemićima kao glavne uzroke propasti. Drama se naslanja na Shakespeareove uzore (posebno Macbeth) i nosi jasne političke aluzije na hrvatski položaj u Habsburškoj Monarhiji.

Obje drame pripadaju vrhuncu hrvatskog romantizma i ilirskog pokreta. Bogović kroz povijesne teme propovijeda nacionalno buđenje, otpor tuđinskoj vlasti, socijalnu pravdu i jedinstvo. Njegov stil odlikuje se patosom, retoričkim zanosom i melodičnim stihom, tipično za romantičarsku dramu 19. stoljeća.

Mirko Bogović (1816.–1893.), rođen u Varaždinu, bio je odvjetnik, političar, ilirac i jedan od najplodnijih hrvatskih pisaca svog doba. Zbog političkog djelovanja više je puta zatvaran. Uz drame pisao je rodoljubne pjesme, satire i pripovijesti. U svoje vrijeme bio je vrlo popularan, a njegova djela snažno su utjecala na oblikovanje hrvatske nacionalne svijesti.

Ovo izdanje iz 1893. važan je izvor za proučavanje hrvatske književnosti romantizma i ilirizma. Danas je antikvarna rijetkost, tražena među ljubiteljima starije hrvatske književnosti, povjesničarima i kazališnim znalcima. Knjiga spaja dramsku snagu s dubokim patriotskim porukama i ostaje svjedočanstvo Bogovićeve vizije hrvatske povijesti i nacionalnog identiteta.