Matica hrvatska
Ul. Matice hrvatske 2
10000Zagreb
Kroatien
Titel im Angebot
Slike iz obćega zemljopisa. Knjiga V., dio II.: Bugarska - Srbija - Crna Gora
„Slike iz obćega zemljopisa“ popularno je geografsko djelo koje prikazuje Bugarsku, Srbiju i Crnu Goru kroz prirodne osobitosti, stanovništvo, povijest, gospodarstvo i kulturu, uz brojne ilustracije i zemljopisnu kartu.
Slike iz obćega zemljopisa. Knjiga V., dio I.: Rusija
Slike iz obćega zemljopisa. Knjiga V., dio I.: Rusija geografsko je djelo Ivana Hoića koje donosi sustavan prikaz Ruskoga Carstva, njegovih prirodnih obilježja, stanovništva, gospodarstva i kulture.
Slike iz rudstva
Traženo popularno naučno delo koje predstavlja poreklo, vrste i ekonomski značaj minerala i razvoj rudarstva. Autori jednostavno objašnjavaju minerale, metale i njihovu primenu. Sa sedam tabela u boji.
Slike iz svjetske književnosti III: Ruska književnost u osamnaestom stoljeću
Knjiga, u originalnom tvrdom povezu u stilu secesije i dodeljena od strane Fondacije Adolf Veber-Tkalčević za 1894. godinu, predstavlja pionirsko delo hrvatske književne teorije i uvod u temeljno proučavanje razvoja ruske književnosti u 18. veku.
Slovenska antologija – Cvieće slovenskoga pjesničtva
Smeđi vuk i druge pripovijetke
Londonske priče, ispunjene živopisnim opisima leda i borbe, slave hrabrost i pobunu, ali i upozoravaju na cenu pohlepe i otuđenja. Kroz ove priče, London slika portret divljine kao učitelja i sudije, gde samo najjači i najodaniji preživljavaju.
Smrt u slikarstvu
Popović pregled tema o smrti prati od razdoblja renesanse do posljednjih desetljeća 20. stoljeća, u djelima pedesetak autora , od Grünewalda, Breuegela, Dürera, Boscha, Rembrandta i dr., do Picassa, Dalija, Magrittea, Bacona, Warhola, Kleina.
Socijalistička doktrina odgoja
Spomen-knjiga Matice hrvatske od godine 1842. do godine 1892.
Diese Jubiläumsausgabe zum 50-jährigen Bestehen der Matica Hrvatska enthält zwölf Abbildungen und ein Manuskriptexemplar. Sie bietet einen Überblick über Geschichte, Werk und Bedeutung der Matica Hrvatska als wichtigste kroatische Kulturinstitution.
Što je čuvalo nadu
Boris Maruna, Dichter und Essayist, trug seit seiner frühen Jugend die Last einer verschwiegenen und dem Mythos anvertrauten Geschichte. Er verarbeitete diese Last in seinen Gedichten, aber auch in seinen essayistischen Prosatexten, die in dieser Ausgabe










