Herbert G. Wells

Herbert George Wells (1866. – 1946.), poznat kao H. G. Wells, engleski književnik, romanopisac, publicist i društveni mislilac, rođen je 21. rujna 1866. u Bromleyju, a umro 13. kolovoza 1946. u Londonu. Smatra se jednim od utemeljitelja moderne znanstvenofantastične književnosti, a njegova djela povezuju znanstvene zamisli, pustolovinu i društvenu kritiku.

Odrastao je u skromnoj obitelji, a zahvaljujući stipendiji studirao je prirodne znanosti u Londonu, gdje mu je predavao biolog Thomas Henry Huxley. Znanstveno obrazovanje snažno je utjecalo na njegovo stvaralaštvo i zanimanje za evoluciju, tehnološki napredak i budućnost čovječanstva.

Književnu slavu stekao je romanom Vremenski stroj (The Time Machine, 1895.), u kojem putovanje u daleku budućnost postaje sredstvo kritike društvenih nejednakosti. U romanu Otok doktora Moreaua (1896.) istražuje granice znanstvenih pokusa i moralnu odgovornost čovjeka.

Slijede Nevidljivi čovjek (1897.), priča o znanstveniku čije otkriće vodi u osamljenost i nasilje, te Rat svjetova (1898.), znameniti roman o invaziji Marsovaca na Zemlju. Ta su djela postavila temelje brojnim motivima moderne znanstvene fantastike.

Među ostalim romanima ističu se Prvi ljudi na Mjesecu (1901.), Hrana bogova (1904.), Kipps (1905.), Tono-Bungay (1909.) i Povijest gospodina Pollyja (1910.). U njima Wells proširuje zanimanje na klasne razlike, građanski moral i proturječja industrijskog društva.

Pisao je i utopijska, povijesna te publicistička djela. Posebno su važni Moderna utopija (1905.), Obris povijesti (1920.) i Oblik stvari koje dolaze (1933.), u kojima razmatra mogućnosti društvenog razvoja i opasnosti budućih sukoba.

Wells se zalagao za obrazovanje, društvene reforme, međunarodnu suradnju i mir, premda su njegova politička stajališta tijekom života prolazila kroz promjene.

Njegov stil obilježavaju jasno pripovijedanje, maštovite znanstvene pretpostavke i snažna kritička misao. Wells je trajno utjecao na svjetsku književnost, film i popularnu kulturu, a njegova djela i danas otvaraju pitanja o odnosu znanosti, moći, etike i ljudske budućnosti.