Dinko Šimunović

Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, kolovoz 1933.), hrvatski književnik i učitelj, jedan je od najvažnijih pripovjedača hrvatske moderne. Djetinjstvo je proveo u Dalmatinskoj zagori, osobito u Cetinskoj krajini, čiji su krajolici, predaje i odnosi među ljudima postali trajnim izvorištem njegova pisanja.
Učiteljsku školu završio je u Arbanasima 1892. Radio je u Hrvacama i Dicmu, a zatim predavao u Splitu. Nakon umirovljenja preselio se 1929. u Zagreb. Učiteljsko iskustvo i poznavanje seoskoga života omogućili su mu da uvjerljivo prikaže zajednicu, njezine vrijednosti i položaj osjetljivoga pojedinca.
Pozornost je privukao pripovijetkom Mrkodol (1905.), a istoimenu zbirku objavio je 1909. Među najpoznatijim novelama su ** Muljika (1906.), Duga (1907.) i Alkar (1908.)**. Muljika prikazuje djevojku koju sredina doživljava kao tuđu; Duga kroz sudbinu djevojčice Srne otvara pitanje ograničenja nametnutih ženskom životu; Alkar povezuje ljubavno suparništvo s junačkom tradicijom cetinskoga kraja.
Pripovijetke je sabrao i u zbirkama Đerdan (1914.) te Sa Krke i sa Cetine (1930.). Napisao je romane Tuđinac (1911.) i Porodica Vinčić (1923.), autobiografske proze Mladi dani (1919.) i Mladost (1921.) te dramu Momak-djevojka (1926.). Posmrtno su objavljene Posmrtne novele (1936.).
Lirski krajolik, psihološka analiza i narodna predaja temeljna su obilježja njegova pripovijedanja. Priroda prati unutarnja stanja likova, a stvarnost se isprepliće s vjerovanjima i simbolima. Patrijarhalni svijet prikazuje i kao prostor pripadanja i kao silu koja ograničava pojedinca. Spojem realističke građe, impresionističkog ugođaja i suosjećanja prema ranjivim junacima ostvario je prepoznatljiv doprinos hrvatskoj noveli.
Naslovi u ponudi
Alkar / Duga
Pripovijetka Alkar govori o životu mladića Salka Pavlovića u Dalmatinskoj zagori. Salka je odgojio bogati i ugledni alkar Rašica, koji želi da i njegov posinak postane hrabar i poštovan natjecatelj u sinjskoj Alki.
Duga / Alkar
Muljika, duga, alkar
Antologijske pripovijetke Dinka Šimunovića donose potresne i slikovite priče o ljudskim sudbinama, tradiciji, sputanim hvalama i čežnji za slobodom u surovom okruženju Dalmatinske zagore.
Pripovijesti iz Cetinske krajine
Zbirka pripovijedaka Dinka Šimunovića, koju je priredio i pogovor napisao Milan Selaković. Zbirka okuplja djela koja oslikavaju život i običaje stanovnika Cetinske krajine, područja koje je autor dobro poznavao i često opisivao u svojim djelima.
Pripovijetke
Zbirka pripovijetki Dinka Šimunovića iz 1980. donosi realistične, psihološki duboke priče o surovom i melankoličnom životu u Dalmatinskoj zagori, naglašavajući sudbine malih ljudi i tradiciju.
Pripovijetke
Dinko Šimunović (1873.–1933.) jedan je od najvažnijih hrvatskih pripovjedača moderne. Njegove pripovijetke često obrađuju teme dalmatinskog zaleđa, prikazujući život, običaje i mentalitet ljudi toga kraja.
Pripovijetke
Zbirka „Pripovijetke“ donosi reprezentativan izbor Šimunovićevih najpoznatijih proza, u kojima kroz motive Dalmatinske zagore, djetinjstva i društvenih napetosti prikazuje tragičnost ljudskih sudbina i suptilnu psihologiju likova.
Pripovijetke
The selection of short stories by Dinko Šimunović, edited by Dragutin Rosandić, brings together anthological works of Croatian interwar prose with an emphasis on life in the harsh region of the Dalmatian hinterland.








