Antun Kanižlić

Hrvatski pjesnik (Požega, između 5. i 9. XI. 1699 – Požega, 24. VIII. 1777). Školovanje započeo u isusovačkoj gimnaziji u Požegi, a nastavio u Zagrebu, nakon čega je nekoliko godina učiteljevao u Varaždinu i Zagrebu. Potom je studirao teologiju u Grazu i u Trnavi. Neko je vrijeme bio propovjednik i kateheta u Zagrebu, Požegi, Osijeku, Petrovaradinu i Varaždinu. Od 1752. do smrti živio u Požegi. Autor je više nabožnih, vjersko-poučnih djela, dijelom izvornih a dijelom prevedenih, koja je objavio u zrelim godinama, iako su vjerojatno nastajala prije. Za života je objavio pet knjiga vjerskoga, moralno-prosvjetiteljskoga značaja: Bogoljubstvo na poštenje sv. Franceska Saverije, družbe Isusove (1759), Utočište Blaženoj Divici Mariji ugodno i prijetno a nami vele koristno i potribito (1759), Primogući i sardce nadvladajući uzroci s kripostnimih podpomoćmah za ljubiti Gospodina Isukarsta spasitelja našega (1760), Bogoljubnost molitvena na poštenje prisvete Trojice jedinoga Boga, blažene divice Marije i svetih (1766) i Mala i svakomu potribna bogoslovica to jest nauk kerstjanski (1773), koja je doživjela pet izdanja za Kanižlićeva života i bila najpopularnije njegovo djelo. U tim se nabožnim knjigama zanimljivošću izdvaja duhovna lirika, nastala u ozračju isusovačke pobožnosti, koju odlikuje obilna uporaba baroknoga ornatusa, što Kanižlićev književni rad izdvaja od ostatka produkcije u onodobnoj Slavoniji. Nakon Kanižlićeve smrti objavljena su još dva njegova djela: polemički spis o uzrocima rimsko-bizantskog vjerskog spora usmjeren protiv pravoslavlja Kamen pravi smutnje velike iliti početak i uzrok istiniti rastavljenja crkve Istočne od Zapadne (1780) i religiozni spjev Sveta Rožalija, panormitanska divica (1780). Sveta Rožalija, jedino opsežnije Kanižlićevo pjesničko djelo, u četiri pjevanja pripovijeda o životu Rozalije, svetice koja napušta dvor svojih roditelja i zaručnika i odlazi u pustinju. Iako se Kanižlić ne oslanja potpuno na dubrovačke barokne religiozne poeme, i u Svetoj Rožaliji i u duhovnoj lirici vidljivi su tragovi dubrovačkoga baroka, a osobito Suza sina razmetnoga I. Gundulića i Uzdaha Mandalijene pokornice I. Đurđevića. No dok se u duhovnoj lirici zamjećuje bogat barokni ornatus, u Rožaliji se zamjećuju i tragovi srednjovjekovne poetike, a gustoća barokne ornamentacije gubi se pred modernijim rokokoom. Upravo ti elementi i izrazita baroknost njegove duhovne lirike svrstavaju ga među zanimljivije slavonske književnike XVIII. st. Kanižlić je ujedno i jedini pravi, iako zakasnjeli, predstavnik baroka u Slavoniji. Da nije bilo njega, iz slavonske dionice hrvatske književnosti barok bi izostao.

Citiranje: Kanižlić, Antun. Hrvatska enciklopedija., mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2023., Pristupljeno 24.12.2023.


Naslovi u ponudi

Sveta Roxalia panormitanska divica: Pretisak

Sveta Roxalia panormitanska divica: Pretisak

Antun Kanižlić

Das Werk „Sveta Rožalija“ wurde von Antun Kanižlić geschrieben, einem Vertreter des slawonischen Literaturkreises im kroatischen Barock. Es handelt sich um ein religiöses Barockgedicht in vier Gesängen, verfasst im slawonischen Štokavischen Dialekt (Ikavi

Privlačica, 1990.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
10,54