Freidenker / Statuten des Freidenker / Enthüllungen aus der geistlichen Welt / Offener Brief an den katholischen Klerus... / Luzifer. Eine Bombe der Wahrheit...

Ovaj osječki uvez predstavlja iznimno zanimljivu i gotovo cjelovitu zbirku radova Michaela Birona - bivšeg svećenika i bolničkog kapelana - organizatora prvog slobodoumnog (freidenkerskog) pokreta u Austriji. Uvez nije samo skup nepovezanih publikacija, nego logički složena cjelina koja prikazuje razvoj njegova pokreta od organizacijskih početaka preko javne propagande do otvorenog sukoba s Katoličkom crkvom i njegovog progona iz Austrije.

1.) Freidenker. Blätter für Humanität, Aufklärung und Bildung (brojevi 1–30, 1869.–1871.) Prvi i najveći dio uveza čini svih trideset brojeva časopisa Freidenker (480 stranica), službenog glasila Freidenkerskog društva u Grazu. Biron ga je pokrenuo 1869. s ciljem promicanja humanosti, obrazovanja, slobode savjesti i kritičkog mišljenja. Freidenker je do veljače 1870. imao nakladu oko 1.500 primjeraka, što je za radikalni list u jednom tadašnjem pokrajinskom središtu vrlo respektabilno.

2.) Statuten des Freidenker-Vereines in Graz (1869.) Nakon časopisa slijedi statut društva, svojevrsni ustav organizacije. Danas je posebno zanimljiv jer pokazuje koliko je pokret u početku bio umjeren i legalistički, s proklamiranom svrhom da u Grazu radi „für Humanität, Aufklärung und Bildung“. Organizacija je uređena demokratski, a članovi su mogli biti i muškarci i žene, što je za 1869. godinu bilo prilično napredno.

3.) Offener Brief an den katholischen Klerus und an alle Katholiken (Otvoreno pismo katoličkom kleru i svim katolicima) - sedmo izdanje, oko 1870. Ova brošura predstavlja Bironov javni obračun s institucijom kojoj je nekoć pripadao. Djelo je važno jer pokazuje prijelaz od organizacijskog rada prema otvorenoj javnoj kritici Crkve.

4.) Enthüllungen aus der geistlichen Welt (Otkrivenja iz svećeničkog svijeta) - Graz 1870, treće izdanje. Ova knjiga najvjerojatnije je Bironovo najosobnije djelo, s obilježjima memoara, ispovijesti i društvene kritike. Naslov ne označava „duhovni svijet“ u mističnom smislu, nego svijet svećenstva i crkvenih institucija. Bironova kritika crkve i svećenstva je zanimljiva jer dolazi od čovjeka koji je dugo bio dio sustava koji sada opisuje.

5.) Luzifer. Eine Bombe der Wahrheit in das römische Concil oder Vertheidigung der Religion des reinen Menschenthums (Luzifer. Jedna bomba istine u rimski sabor ili obrana religije čistog čovještva) - Graz, Leykam 1870, 46 str.; u primjerku do str. 40, nedostaje zadnjih 6 strana. Posljednje djelo u uvezu predstavlja vrhunac Bironove ideološke borbe. Napisano je u vrijeme Prvog vatikanskog koncila (1869.–1870.), kada je proglašena dogma o papinskoj nezabludivosti.

Za razliku od umjerenog tona statuta društva, Luzifer je izrazito polemično i borbeno djelo. U njemu se najjasnije vidi zašto je Biron postao jedna od najkontroverznijih figura austrijskog slobodoumnog pokreta.

Promatran kao cjelina, ovaj uvez prikazuje gotovo cijelu intelektualnu biografiju Michaela Birona između 1869. i 1871. godine. Zbog toga se ovaj osječki primjerak može promatrati kao mala biblioteka austrijskog slobodoumlja s prijelaza 1860-ih u 1870-e godine.