Kralj Artur i vitezovi okruglog stola

„Priča o kralju Arturu i pustolovinama njegovih vitezova ispričana je toliko puta da, na prvi pogled, zaista nema razloga da je iznova prepričavamo. Ali, ukoliko izuzmemo pjesničke verzije na temelju legendi, verzije pjesnika Drajdena, Morisa, Tenisona, Svinberna i Čarlsa Vilijamsa, vjećina engleskih pisaca je naprosto sažela pripovijedanje ser Tomasa Malorija, pa iako je, već prijema uzrastu svoje čitalačke publike, neke djelove izbacila ili pojednostavila, nije se gotovo nikad značajnije udaljila od Malorijevog teksta. Nedavno je otkriveno da Malori svoju knjigu o kralju Arturu nije zamislio kao cjelinu, već samo kao zbirku međusobno nepovezanih pripovijedaka, ispripovjedanih na temelju starih francuskih romansi. Postoji, doduše, izvjesna povezanost, ali nema nikakvog čvrstog plana. Stoga sam ovdje nastojao da svaku pustolovinu uklopim u čvršću celinu Arturovog kraljevstva i carstva Logresa, tog modela viteštva i dobra u borbi protiv varvarstva i zla, koje je, na kraju, konačno pobijedilo. To su, dakle, temelji na kojima sam gradio. Pokušao sam da podignem građevinu od najpoznatijih pustolovina i podviga i od najupornijih traganja slavnih vitezova Okruglog stola. Umjetnio sam takođe i neke manje poznate pripovijetke koje se uklapaju u cjelinu.“