Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Richard Firth-Godbehere

Autor u ovoj provokativnoj i interdisciplinarnoj knjizi pokazuje da emocije nisu univerzalne biološke konstante, već se mijenjaju kroz vrijeme, kulture i društvene kontekste – i upravo su one ključne u oblikovanju povijesti čovječanstva.

Ljudi vole misliti da su racionalna bića koja su preživjela zahvaljujući razumu i proračunu. No autor tvrdi suprotno: najvažniji povijesni momenti – od rođenja filozofije i velikih religija, preko pada Rimskog Carstva, znanstvene revolucije, do najkrvavijih ratova – vođeni su osjećajima, a ne samo hladnim činjenicama.

Knjiga vodi čitatelja na širok put kroz povijest i različite kulture: od antičke Grčke (gdje je "melankolija" bila humoralna neravnoteža, a ne depresija), preko Indije, Gambije, Japana, Osmanskog Carstva, do modernih Sjedinjenih Država. Autor crpi iz psihologije, neuroznanosti, filozofije, umjetnosti i religijske povijesti kako bi pokazao kako se shvaćanje i doživljavanje emocija mijenjalo – od "passiones animae" u srednjem vijeku, preko "emocija" kao modernog koncepta iz 19. stoljeća, do današnjih emocionalnih "regima" i "skripti".

Emocije su društveni konstrukti koji utječu na zakone, ratove, umjetnost, religiju i svakodnevni život. Knjiga pokazuje kako su strah, sram, ljutnja, ljubav ili gađenje oblikovali društvene norme, imperije i revolucije. Firth-Godbehere naglašava da su naši osjećaji i vjerovanja o njima aktivno gradili svijet – i da ih i danas oblikuju.

Ovo je pristupačna, ali duboka sinteza rastuće discipline "povijesti emocija", koja nas tjera da preispitamo koliko su naši osjećaji "prirodni", a koliko kulturno uvjetovani. Na kraju, knjiga otkriva koliko je ljudska povijest zapravo povijest srca, a ne samo uma.

Naslov izvornika
A Human History of Emotion: How the Way We Feel Built the World We Know
Prijevod
Vedran Pavlić
Ilustracije
Arthur Balitskii
Naslovnica
Juliana Misumi
Dimenzije
24 x 16 cm
Broj strana
303
Nakladnik
Školska knjiga, Zagreb, 2023.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Nekorišteno
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Foucault

Foucault

Gilles Deleuze

Deleuzeov portret Foucaulta (1986.) nije monografija, već kreativno "mišljenje s Foucaultom". Analizira arheologiju znanja, uvodi pojmove arhive, moći, subjektivacije i "nabora" (fold) kao ključne za Foucaultovu misao o znanju, moći i subjektu.

Sandorf, 2023.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,86
Konsenzus bez pokrića

Konsenzus bez pokrića

Neven Sesardić

Konsenzus bez pokrića (2022.) Nevena Sesardića, hrvatskog filozofa, provokativna je knjiga koja kritički propituje široko prihvaćena društvena uvjerenja, tvrdeći da često nisu utemeljena na čvrstim argumentima, već na ideologiji, pritisku ili konformizmu.

Školska knjiga, 2022.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
17,52
O samoći i drugi ogledi

O samoći i drugi ogledi

Michel de Montaigne

Montaigne se smatra ocem eseja (Ogledi su prvi put objavljeni 1580.), književne forme koja spaja znanstveni pristup i autorov osobni pogled na temu.

Hoplit, 2023.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,97
O ljubavi

O ljubavi

Ralph Waldo Emerson

Knjižica „O ljubavi“ Ralph Waldo Emersona je hrvatsko izdanje poznatog eseja iz zbirke Essays: First Series (1841.), jednog od temeljnih tekstova američkog transcendentalizma.

Vlastita naklada, 1915.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,36
Mistika

Mistika

Louis Gardet

Knjiga se bavi dubinskom analizom mističnih iskustava u različitim religijskim tradicijama, s naglaskom na kršćanstvo i islam. Gardet, francuski teolog i orientalist, istražuje mistiku kao univerzalni fenomen koji nadilazi kulturne i vjerske granice.

Kršćanska sadašnjost, 1983.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,32
Znamenovanje ruske revolucije

Znamenovanje ruske revolucije

Lav N. Tolstoj

Tolstoj tumači revoluciju iz 1905. kao moralni potres: nasilje ne donosi pravednost, nego novi jaram. Trajno oslobođenje vidi u osobnoj savjesti, nenasilju i kršćanskoj ljubavi, ne u državi i prisili.

St. Kugli, 1907.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
17,24