Kronike iz Narnije III: Konj i njegov dječak

Shasta je siromašan dječak iz ribarske kolibe na jugu Kalormena. Odgajan od okrutnog ribara, saznaje da će biti prodan kao rob bogatom plemiću. Jedne noći bježi i susreće Breeja – govorećeg, plemenitog ratnog konja iz Narnije, koji je zarobljen i želi se vratiti kući. Shasta i Bree kreću prema sjeveru, prema slobodnoj Narniji.

U pustinji susreću Aravis, ponosnu kalormensku djevojku iz visokog društva, i njezinu govoreću kobilu Hwin. Aravis bježi od prisilnog braka s okrutnim princom Rabadashom, sinom kalormenskog sultana. Četvero putnika (Shasta, Aravis, Bree i Hwin) udružuju se i kreću preko pustinje prema Archenlandu.

Na putu ih Aslan, veliki lav, tajanstveno vodi i štiti: tjera ih naprijed kad posustanu, spašava od šakala i lavova, a kasnije se ispostavlja da je on bio i lav koji ih je tjerao i onaj koji je ranije ranio Aravis (da je nauči suosjećanju).

Shasta prvi stiže u Anvard, glavni grad Archenlanda, i upozorava kralja Lune na Rabadashov napad – kalormenska vojska pod Rabadashom želi osvojiti Archenland i zatim Narniju. U velikoj bitki kod Anvarda snage Archenlanda i Narnije (s Petrom, Edmundom i ostalima) pobjeđuju. Rabadash, u bijesu, juriša na kralja Lune, ali Aslan ga pretvara u magarca na godinu dana (kasnije se vraća u ljudski oblik, ali postaje oprezniji i manje agresivan).

Shasta otkriva da je zapravo Cor – izgubljeni blizanac princa Corina, sina kralja Lune. Otet kao beba i odgojen u Kalormenu. Postaje Corin Prvi, nasljednik prijestolja Archenlanda. Aravis i Cor se kasnije vjenčaju i vladaju mudro i pravedno.

Knjiga je alegorija providnosti, identiteta, bijega od ropstva i kulture, prijateljstva među različitim bićima te Aslanove tihe, ali neprestane zaštite. To je najviše „orijentalna“ i pustolovna od svih Kronika, s naglaskom na hrabrost, pokajanje i Božje vođenje kroz životne opasnosti.