Suvremena talijanska filozofija

Suvremena talijanska filozofija

Vjekoslav Mikecin

Vjekoslav Mikecin u knjizi Suvremena talijanska filozofija (1966.) daje pregled talijanske misli 20. stoljeća, s naglaskom na marksističke, idealističke i egzistencijalističke struje nakon Crocea i Gentilea.

U knjizi Suvremena talijanska filozofija, Vjekoslav Mikecin pruža problematsko-bibliografski pregled talijanske filozofije sredinom 20. stoljeća. Djelo se usredotočuje na razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, analizirajući prijelaz od klasičnog idealizma Benedetta Crocea i Giovannija Gentilea prema novim strujama.

Mikecin posebnu pozornost posvećuje talijanskom marksizmu i njegovim varijantama – od gramscijevskog naslijeđa, preko kritičkih interpretacija Marxa, do dijaloga s egzistencijalizmom i fenomenologijom. Knjiga obrađuje autore koji su tražili sintezu marksizma s talijanskom filozofskom tradicijom, kao i one koji su se kritički odnosili prema ortodoksnom marksizmu.

Istaknuti su i utjecaji egzistencijalizma, spiritualizma te različitih oblika neoidealizma i neoracionalizma. Mikecin pokazuje kako talijanska filozofija nakon fašizma i rata intenzivno traži nove odgovore na pitanja povijesti, prakse, slobode i društvene promjene, često u dijalogu s europskim tokovima (francuski marksizam, njemačka kritička teorija).

Rad je karakterističan za Mikecinov pristup: kombinira filozofsku analizu s kulturno-povijesnim kontekstom, ističući originalnost talijanske misli unutar šireg europskog okvira. Kao jedan od ranih hrvatskih (jugoslavenskih) pregleda, knjiga je vrijedna jer približava domaćoj publici autore i rasprave koje su u to vrijeme bile manje poznate izvan Italije.

Izdana 1966. godine, ova studija odražava duh šezdesetih – razdoblje intelektualnog vrenja, otvorenosti prema marksizmu i kritičkog preispitivanja tradicije. Danas služi kao važan dokument o recepciji talijanske filozofije u jugoslavenskom kontekstu i kao uvod u autore koji će kasnije (Vattimo, Agamben i dr.) obilježiti međunarodnu scenu.

Mikecinova knjiga ostaje korisna za razumijevanje kontinuiteta i prijeloma u talijanskoj filozofiji 20. stoljeća, posebno u njezinu angažiranom i povijesno svjesnom karakteru.

Dimenzije
19 x 12 cm
Broj strana
141
Nakladnik
Naprijed, Zagreb, 1966.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Nekorišteno
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Teorije sloma

Teorije sloma

Branko Caratan, Rade Kalanj, Vjekoslav Mikecin
Globus, 1981.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
6,37
Situacije i duhovna kretanja :2

Situacije i duhovna kretanja :2

Vjekoslav Mikecin
Centar za kulturnu djelatnost (Cekade), 1981.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,80
Njemački seljački rat

Njemački seljački rat

Friedrich Engles

Za Engelsa je seljački rat prvi veliki klasni sukob u njemačkoj povijesti i preteča kasnijih revolucionarnih borbi. U njemu vidi važne pouke o ulozi klase, vodstva i ideologije u revolucionarnim pokretima.

Kultura, 1950.
Srpski. Latinica. Broširano.
4,62
Karl Marx Eine Auswahl aus seinem Werk - Der Mann der dem Sozialismus eine wissenschaftliche Grudlage gegeben hat

Karl Marx Eine Auswahl aus seinem Werk - Der Mann der dem Sozialismus eine wissenschaftliche Grudlage gegeben hat

Karl Marx, Friedrich Engles
Bertelsmann Lesering, 1980.
Njemački. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
4,32
Razvoj međunacionalnih odnosa : nedelja marksističkih rasprava '82

Razvoj međunacionalnih odnosa : nedelja marksističkih rasprava '82

Djelo okuplja više autora i rasprava koje analiziraju društvene, političke i ekonomske čimbenike međunacionalnih odnosa iz marksističke perspektive.

Izdavački centar Komunist, 1983.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
10,00
Marx u digitalnom dobu: Dijalektički materijalizam na vratima tehnologije

Marx u digitalnom dobu: Dijalektički materijalizam na vratima tehnologije

Katarina Peović-Vuković

Knjiga izlaže marksističku analizu digitalnog doba, gdje tehnologija nije neutralan alat, već proces podložan logici kapitala. Autorica zastupa demokratski socijalizam 21. stoljeća: tehnologiju za potrebe, ne profit.

Durieux, 2016.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
23,58