Egzistencijalizam
Aus der Erfahrung des Denkens
"Iz iskustva mišljenja" zbirka je kratkih filozofskih zapisa, aforizama i meditacija koje Heidegger piše u kasnijoj fazi svoga stvaralaštva. Djelo nije sustavno filozofsko izlaganje nego niz misaonih fragmenata o prirodi mišljenja, jezika i bitka.
Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu
Glavno djelo Arnolda Gehlena "Čovjek" središnje je djelo filozofske antropologije od svog objavljivanja 1940. godine.
Der europäische Nihilismus
"Der europäische Nihilismus" zbirka je Heideggerovih predavanja i bilješki iz 1930-ih i 1940-ih, u kojima analizira pojavu i značenje nihilizma u Europi.
Die Technik und die Kehre
Tehnika i zaokret zbirka je eseja objavljena 1954., jedno od ključnih Heideggerovih djela o problemu tehnike. Heidegger analizira bit tehnike i upozorava da moderna tehnologija nije samo skup sredstava, nego ima duboku ontološku dimenziju.
Filozofski spisi
Svezak broj 8 iz kompleta Žan-Pol Sartr: Izabrana dela.
Hebel der Hausfreund
"Hebel – der Hausfreund" temelji se na predavanju koje je Martin Heidegger održao 1957. godine, u kojem promišlja lik i djelo njemačkog pisca Johanna Petera Hebela.
Hegelova ontologija i teorija povijesnosti
In dieser Arbeit beschäftigt sich Marcuse mit der Interpretation von Hegels Philosophie durch das Prisma von Ontologie und Historizität und versucht, sie mit Fragen zu verbinden, die für den Existentialismus und die Phänomenologie in der Zwischenkriegszei
Jastvo i drugi
Leingov kulturni utjecaj, bilo da smo za ili protiv njegove antipsihijatrije, nesporan je. Jastvo i drugi je pronicljiv i potresan napad na bezdušnu znanost, nesvjesnu vlastitog sadizma - to je bogata, sugestivna, argumentirana i humana knjiga.
Jedno ljeto s Pascalom
Compagnon u svakom poglavlju ove knjige analizira život i djelo genijalnoga Pascala, traži smisao njegovih eliptičnih misli i nagovara nas na otkrivanje pisca čuda i milosti čije nam spoznaje pomažu da bolje upoznamo sami sebe.
Kants these über das Sein
Kantova teza o biću, predavanje Martina Hajdegera 1930. godine, fokusira se na analizu Kantove tvrdnje da je biće zapravo postavljanje (Setzung) – to jest čin postavljanja ili potvrđivanja putem prosuđivanja.
Filozofija
- Analitička filozofija
- Antička filozofija
- Egzistencijalizam
- Empirizam
- Estetika
- Etika
- Fenomenologija
- Filozofija duha
- Filozofija jezika
- Filozofija istorije
- Filozofija prava
- Filozofija religije
- Filozofija umetnosti
- Filozofija nauke
- Filozofije istoka
- Filozofije XIX veka
- Filozofije XX veka
- Filozofska metodologija
- Filozofski eseji
- Hermeneutika
- Hrvatska filozofija
- Ideologija
- Logika
- Marksizam
- Moralna filozofija
- Nemačka klasična filozofija
- Ontologija
- Politička filozofija
- Istorija filozofije
- Praktična filozofija
- Prosvetiteljstvo
- Renesansa
- Retorika
- Teorija saznanja
- Srednjevekovna filozofija
- Savremena filozofijia
- Uvod u filozofiju
- Vrste filozofijskih sistema