Henry Miller

Henry Miller (New York, 26. prosinca 1891. – Pacific Palisades, Kalifornija, 7. lipnja 1980.) bio je američki književnik, esejist i slikar, poznat po izrazito autobiografskoj prozi kojom je pomicao granice književnog prikazivanja seksualnosti, osobne slobode i boemskog života. Odrastao je u Brooklynu u obitelji njemačkog podrijetla, a prije nego što se potpuno posvetio književnosti radio je različite poslove.
Presudno razdoblje njegova života započelo je 1930. odlaskom u Pariz, gdje je živio u oskudici, družio se s umjetnicima i piscima te oblikovao svoj prepoznatljivi književni stil. Ondje je upoznao spisateljicu Anaïs Nin, koja je postala njegova bliska prijateljica i važna osoba u njegovu književnom krugu.
Međunarodnu pozornost privukao je romanom Rakova obratnica (Tropic of Cancer, 1934.), radikalnom mješavinom autobiografije, fikcije, eseja i erotske proze. Slijedili su Crno proljeće (Black Spring, 1936.) i Jarčeva obratnica (Tropic of Capricorn, 1939.). Zbog otvorenih seksualnih sadržaja njegova su djela desetljećima bila zabranjivana ili ograničavana u SAD-u i Velikoj Britaniji. Američki sudski sporovi oko Rakove obratnice tijekom 1960-ih postali su važni za širenje granica slobode književnog izražavanja.
Nakon povratka u Sjedinjene Države Miller se nastanio u Kaliforniji. Iskustva putovanja po Grčkoj pretočio je u Kolos iz Maroussija, dok je život u Kaliforniji opisao u knjizi Big Sur and the Oranges of Hieronymus Bosch. Važno mjesto zauzima i autobiografska trilogija Ružičasto raspeće, koju čine romani Sexus, Plexus i Nexus.
Millerova proza spaja erotiku, humor, filozofsku refleksiju, društvenu kritiku i ispovjednu autobiografiju. Pisao je protiv konformizma, materijalizma i građanskih društvenih normi, zagovarajući individualnu slobodu i stvaralački život. Bavio se i akvarelom te je likovnu umjetnost smatrao važnim dijelom vlastitog stvaralaštva.
Njegov nekonvencionalni stil snažno je utjecao na Beat generaciju i američku kontrakulturu, a Henry Miller ostao je jedna od najprovokativnijih i najprepoznatljivijih figura književnosti 20. stoljeća.
Naslovi u ponudi
Rakova obratnica
Ovo je optužba, kleveta, osobna uvreda. Ovo nije knjiga, u običnom smislu te riječi. Ne, ovo je neprekidno vrijeđanje, ispljuvak u lice Umjetnosti, noga u tur Bogu, Čovjeku, Sudbini, Vremenu, Ljubavi, Ljepoti…čemu god hoćete.
Rakova obratnica
Ovo je optužba, kleveta, osobna uvreda. Ovo nije knjiga, u običnom smislu te riječi. Ne, ovo je neprekidno vrijeđanje, ispljuvak u lice Umjetnosti, noga u tur Bogu, Čovjeku, Sudbini, Vremenu, Ljubavi, Ljepoti…čemu god hoćete.
Rakova obratnica
Ovo je optužba, kleveta, lična uvreda. Ovo nije knjiga, u običnom smislu te reči. Ne, ovo je neprekidna uvreda, pljuvanje u lice umetnosti, noga u turu protiv Boga, Čoveka, Sudbine, Vremena, Ljubavi, Lepote...šta god hoćete.
Rakova obratnica
Ovo je optužba, kleveta, lična uvreda. Ovo nije knjiga, u običnom smislu te reči. Ne, ovo je kontinuirana uvreda, pljuvanje u lice Umetnosti, udarac u zadnjicu Bogu, Čoveku, Sudbini, Vremenu, Ljubavi, Lepoti... šta god želite.
Ružičasto raspeće III: Nexus
„Neksus“ (1960), poslednji deo trilogije „Ružičasto raspeće“, nastavlja autobiografsku naraciju iz „Seksusa“ i „Pleksusa“. Roman prati Milerov alter ego u Njujorku 1920-ih, fokusirajući se na njegov unutrašnji razvoj, odnose i umetničku potragu.
Ružičasto raspeće II: Plexus
„Pleksus“ (1953), drugi deo trilogije, nastavlja autobiografsku priču započetu u „Seksusu“. Roman se fokusira na Milerov život u Njujorku 1920-ih, istražujući njegove umetničke težnje, odnose i borbu za slobodu od društvenih konvencija.





