Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Michelangelo Buonarotti
Ovo je prvi prijevod na talijanski jezik kojim se Buonarroti predstavlja čitateljima talijanskog jezika.
Novele
Krležine novele često istražuju duboke ljudske emocije i složene karaktere, a njegova proza je poznata po bogatstvu jezika i dubokoj analizi društva i povijesti.
Pan
Peto izdanje, prvo poslijeratno. Prvo izdanje objavljeno 1917., drugo 1930., treće 1930., četvrto 1933.
Pet stoljeća hrvatske književnosti #94: Miroslav Krleža IV
Svezak broj 94 iz edicije "Pet stoljeća hrvatske književnosti" posvećen je Miroslavu Krleži, jednom od najznačajnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća.
Povratak Filipa Latinovicza
Povratak Filipa Latinovicza jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman značajan je u našoj književnosti jer se smatra prvim hrvatskim u potpunosti modernim romanom.
Povratak Filipa Latinovicza
Remek-djelo hrvatske književnosti, psihološka je studija o otuđenosti, identitetu i sukobu pojedinca s društvom. Slikar Filip Latinovicz vraća se iz Pariza u rodnu panonsku ravnicu nakon 23 godine, pokušavajući razumjeti sebe i svoju prošlost.
Republika 1950/1
Časopis za književnost i umjetnost
Republika 1950/6
Časopis za književnost i umjetnost