Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. jul 1893 – 29. decembar 1981) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 20. veka – pesnik, romanopisac, dramaturg, esejista i enciklopedista. Rođen je u Zagrebu, školovao se na Austrougarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnoj delatnosti. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, sitne buržoazije i političkog oportunizma, što je karakterisalo veliki deo njegove književnosti.
Njegov rad obuhvata širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Glembajevi, U agoniji, Leda) i epski roman Povratak Filipa Latinoviča (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke i pesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil karakteriše bogat rečnik, složene rečenice, intelektualna dubina, ironično distanciranje. Bio je ključna ličnost hrvatske kulture i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Uprkos političkim pritiscima, ostao je veran intelektualnoj autonomiji.
Krležina zaostavština nezaobilazna je u hrvatskom kanonu i nezaobilazna u razumevanju modernosti i istorijske sudbine Hrvatske i srednje Evrope.
Naslovi u ponudi
Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)
Dnevnik iz 1914–17. beleži Krležine zapise iz Prvog svetskog rata: lične dileme, pacifizam, sukob sa militarizmom Monarhije i intelektualno sazrevanje u godinama sloma starog sveta.
Dnevnik 2: Dnevnik 1918-22 (Davni dani II)
„Dnevnik 1918–22“ beleži Krležine zapise iz posleratnih godina obeleženih slomom Monarhije, nastankom nove države, političkim prelomima i njegovom sve oštrijom kritikom društva, intelektualaca i ideoloških iluzija.
Hrvatski bog Mars
Zbirka kratkih priča Hrvatski bog Mars Miroslava Krleže jedno je od najznačajnijih antiratnih djela hrvatske književnosti. Prvi put je objavljen 1922. godine, zatim 1933. godine, a konačan oblik je dobio 1947. godine.
Hrvatski bog Mars
Najpoznatija Krležina zbirka pripovjedaka Hrvatski bog Mars dio je zamišljenog ciklusa književnih djela na temu Prvog svjetskog rata i hrvatskih domobrana.
Hrvatski bog Mars
Hrvatski bog Mars donosi sedam antiratnih romana u kojima Krleža prikazuje rat kao surovu, besmislenu mašineriju koja uništava „malog čoveka“, razotkrivajući licemerje militarizma i mitove o herojstvu.
Izabrane pjesme
Ovaj izbor Krležinih pjesma presjek je njegove cjelokupne poezije (osim Simfonija i Balada Petrice Kermpuha), uključujući i stihove koji čine sastavni dio širih proznih cjelina čime se pokušala naglasiti povezanost Krležine poezije i proze.
Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.
U svom predavanju „Kako stvari stoje“ (1952), Krleža razmatra političku i kulturnu situaciju posleratne Jugoslavije, ističući potrebu za kritičkom misli, kulturnom obnovom i otporom dogmatizmu.
Michelangelo Buonarotti
Ovo je prvi prijevod na talijanski jezik kojim se Buonarroti predstavlja čitateljima talijanskog jezika.
Moj obračun s njima
Knjiga polemika u kojoj Krleža donosi brojne slučajeve sučeljavanja sa svojim velikim kritičarima, kako u književnom, političkom, tako i u drugim aspektima njegovog delovanja.