Victor Hugo
Victor Hugo (1802. – 1885.), francuski književnik, pjesnik, dramatičar i politički mislilac, rođen je 26. veljače 1802. u Besançonu, a umro 22. svibnja 1885. u Parizu. Smatra se jednim od najvećih predstavnika francuskog romantizma i najutjecajnijih europskih književnika 19. stoljeća. Njegovo stvaralaštvo obuhvaća romane, poeziju, drame i eseje, a obilježavaju ga humanizam, društvena kritika i borba za pravdu i slobodu.
Odrastao je u obitelji Napoleonova časnika, a književnu karijeru započeo je vrlo mlad. Prvu pjesničku zbirku, Odes et poésies diverses (1822.), objavio je s dvadeset godina. Ubrzo postaje jedan od predvodnika francuskoga romantizma, osobito dramom Hernani (1830.), čija je praizvedba označila važnu prekretnicu u povijesti francuskog kazališta.
Svjetsku slavu stekao je romanom Zvonar crkve Notre-Dame (Notre-Dame de Paris, 1831.), povijesnom pripoviješću o Quasimodu i Esmeraldi, u kojoj istražuje ljubav, predrasude, društvenu nepravdu i ljudsku okrutnost.
Njegovo najpoznatije djelo, Jadnici (Les Misérables, 1862.), monumentalni je roman o Jeanu Valjeanu, bivšem robijašu koji pokušava izgraditi novi život. Kroz sudbine brojnih likova Hugo prikazuje siromaštvo, nejednakost, iskupljenje i sukob zakona s moralnom savješću.
Među ostalim romanima ističu se Pomorci (1866.), Čovjek koji se smije (1869.) i Devedeset treća (1874.). Njegovo pjesništvo doseže vrhunac zbirkama Kontemplacije (1856.) i Legenda stoljeća (1859. – 1883.).
Hugo je bio i politički aktivan. Zbog protivljenja Napoleonu III. proveo je gotovo dvadeset godina u progonstvu, uglavnom na Kanalskim otocima. Zalagao se za slobodu govora, ukidanje smrtne kazne i zaštitu obespravljenih.
Njegova djela odlikuju se snažnim emocijama, bogatom simbolikom, epskim pripovijedanjem i moralnom angažiranošću. Victor Hugo ostavio je neizbrisiv trag u svjetskoj književnosti, a njegovi romani i danas nadahnjuju čitatelje, kazališne i filmske stvaratelje.
Naslovi u ponudi
Gavroš
Dirljiva priča izvučena iz romana Jadnici prati hrabrog i neustrašivog pariškog dječaka Gavroša, koji svojom vedrinom, prkosom i nesebičnom žrtvom postaje simbol borbe za slobodu i pravdu.
Jadnici
Epska priča o iskupljenju, žrtvi i nadi, s naglaskom na moralnu borbu pojedinca u nemilosrdnom društvu. Hugoova sposobnost da spoji filozofsku dubinu s napetom radnjom čini djelo bezvremenskim, a njegova poruka o pravdi i čovječnosti i danas rezonira.
Jadnici - 1. dio
The novel follows the lives and relationships of several French characters over a twenty-year period in the early 19th century that includes the Napoleonic era and the decades after it.
Kozeta
Cosette ist eine fiktive Figur in Victor Hugos Roman „Les Misérables“ von 1862 und in zahlreichen Adaptionen der Geschichte für Bühne, Film und Fernsehen. Ihr Geburtsname Euphrasie wird nur kurz erwähnt.
Kozeta
*Cosette* schildert die unglückliche Kindheit des jungen Mädchens Cosette, das von den Thénardiers misshandelt wird, sowie ihre Rettung nach der Begegnung mit Jean Valjean. Die Geschichte erzählt von Leid, Güte, Liebe und der Hoffnung auf ein besseres Leb
Legenda o lijepom Pécopinu i lijepoj Bauldouri
Romantična priča Viktora Igoa, 21. pismo iz njegovog putopisa „Le Rhin“ („Rajna“, 1842). Romantični klasik, sličan bajkama braće Grim ili Andersena, ali sa Igoovom dubokom emotivnošću i filozofijom večne ljubavi.
Zvonar bogorodičine crkve
Der Glockenturm (1831) ist nicht nur eine Geschichte von Liebe und Tragödie – er ist ein lebendiges Bild von Paris an der Schwelle zur Renaissance, wo die gotische Kathedrale Notre-Dame beinahe zur Hauptfigur wird, zu einem lebendigen Wesen aus Stein, das
Zvonar crkve Notre-Dame
Hugos Roman über das mittelalterliche Paris am Ende des 15. Jahrhunderts, geschrieben im Geiste der Romantik. Es ist ein Roman menschlicher Leidenschaften, ein Roman über drei unglückliche Lieben, aber vor allem ein Epos über die Kathedrale als „Hauptfigu