Voda ime
„Ja i voda smo deo jedne velike vode. Ona je moje ime, a voda uvek ponestane ispred mog imena...“
1988, 30. oktobar. Slutnja je pisala istinu. Dvadesetdevetogodišnji pesnik Radula Željko Damjanović nestao je u Drini sa prijateljem Spasojem Pajom Blagojevićem. Tražili su ga 60 dana. Na kraju je bilo kako je i sam pesnik predvideo: U novembru, decembru, u noći kada se menjaju godine, pesnika je našao pastir.
Da pjesničke slutnje nisu samo metafora, svjedoči i ono što je crnogorski pjesnik Radule Damjanović ostavio iza sebe u vidu sjećanja i zapisa. Na ivici neverovatnog, detaljno je prevideo svoju tragičnu smrt...
Jedan primerak je u ponudi