Povijest Langobarda

Povijest Langobarda

Pavao Đakon

Povijest Langobarda jedno je od najznačajnijih djela europskog srednjovjekovlja, a koje je u 8. stoljeću napisao učeni pisac i povjesničar, teolog i pjesnik Pavao Ðakon, rođen oko 720. godine, a umro oko 799. godine.

Poznati europski intelektualac i savjetnik na dvoru Karla Velikog u svojem je djelu opisao razdoblje od 568. do 744. godine i iznio povijest naroda kojemu i sâm pripada. Ono spada među rijetke izvore za proučavanje hrvatske povijesti u razdoblju ranoga srednjeg vijeka, u doba velike seobe naroda i u vremenu nadasve turbulentnih zbivanja na tlu Europe.

"Povijest Langobarda" od velike je važnosti ne samo kao povijesno svjedočanstvo langobardskog naroda, već i kao dragocjeni izvor za prošlost Italije, Mađarske i Slovenije, ali i hrvatskih povijesnih prostora preko kojih su u jednom trenutku Langobardi prešli. Ovo je izdanje priređeno da čitatelju omogući čim veću upotrebljivost: ono se sastoji od paralelnoga latinskog teksta i prijevoda, što pruža bolju preglednost, dok je komentar - vrlo opširan - dan nakon samog teksta "Povijesti Langobarda" (komentar su priredili Tomislav Galović, Ivo Goldstein i Hrvoje Gračanin).

Knjiga donosi i dodatak, a to su dva važna kraća teksta o povijesti naroda Langobarda - "Podrijetlo naroda Langobarda" (Origo gentis Langobardorum) i "Povijest Langobarda iz Gothanskog kodeksa" (Historia Langobardorum codicis Gothani), od kojih je prvi Pavlu bio jedan od glavnih izvora za pisanje njegova djela (komentari H. Gračanin). Dvije povijesne studije (T. Galović - "Pisac i djelo: Pavao Ðakon i Povijest Langobarda"; H. Gračanin - "Povijest Langobarda Pavla Ðakona i ranosrednjovjekovno povjesništvo") pružaju detaljan uvid u lik i djelo Pavla Ðakona kao i u njegove historiografske postupke uz osvrt na njegove suvremenike povjesničare.

Za one koji žele znati više, literatura koja se navodi više je nego opsežna. Popisi vladarâ i dužnosnikâ praktično su pomagalo za lakše korištenje knjigom i praćenje povijesnih događanja.

Naslov originala
Historia gentis Langobardorum libri VI
Prevod
Robert Šćerbe, Hrvoje Šugar
Naslovnica
Lav Simot
Dimenzije
25 x 16 cm
Broj strana
406
Izdavač
Globus, Zagreb, 2010.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Povijest #20: Kronologija svjetske povijesti

Povijest #20: Kronologija svjetske povijesti

Pretposlednji tom izdanja Istorija otvara široku panoramu svetske istorije od 1190. godine do danas, obuhvatajući srednji vek, novi vek i moderno doba.

Europapress holding, 2008.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,46
Eseji i članci

Eseji i članci

Ljubo Karaman

Zbirka Eseji i članci Ljuba Karamana, eminentnog istoričara umetnosti, obuhvata niz tekstova o hrvatskoj umetnosti, sa akcentom na srednjovekovno nasleđe Dalmacije i njegovu vezu sa evropskim kulturnim pokretima.

Matica hrvatska, 1939.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,48 - 10,34
Toma Splićanin - državnik i pisac (1200.-1268.): njegovo život i njegovo djelo

Toma Splićanin - državnik i pisac (1200.-1268.): njegovo život i njegovo djelo

Cherubin Šegvić

Prva kompletna monografija o Tomi Arhiđakonu, splitskom duhovniku, hroničaru i državniku iz 13. veka. Rad predstavlja značajan doprinos hrvatskoj istoriografiji, pružajući uvid u život i rad jedne od ključnih ličnosti srednjovjekovne Dalmacije.

Matica hrvatska, 1927.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,568,79
The 1871 Klasnić Hoard

The 1871 Klasnić Hoard

Ivan Mirnik

Medieval Hungarian Coins, Medieval Italian (Gorizia - Padova - Venezia), Coins (Contemporary Forgeries)

Edizioni Ennerre, 1995.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
19,50
Istorija Vizantije

Istorija Vizantije

Georgije Ostrogorski

Monumentalna studija Georgija Ostrogorskog o povijesti Bizanta. Ovo izdanje Istorije Vizantije predstavlja fototipiju knjige koju je Ostrogorski objavio 1959. godine. Izvorno je knjiga objavljena 1940. na njemačkom, a 1947. na srpskom jeziku.

Prosveta, 1969.
Srpski. Ćirilica. Broširano.
11,52
Vitezovi Templari u Novome svijetu: Kako je Henry Sinclair donio Gral u Akadiju

Vitezovi Templari u Novome svijetu: Kako je Henry Sinclair donio Gral u Akadiju

William F. Mann

Skoro sto godina pre nego što je Kolumbo otkrio Novi svet, škotski princ Henri Sinkler otplovio je do današnje Nove Škotske. Upravo je taj princ Henri Sinkler pružio utočište vitezovima templarima, koji su bežali od progona francuskog kralja Filipa Lepog.

Stari grad, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
15,24 - 15,28