Povijest Langobarda

Povijest Langobarda

Pavao Đakon

Povijest Langobarda jedno je od najznačajnijih djela europskog srednjovjekovlja, a koje je u 8. stoljeću napisao učeni pisac i povjesničar, teolog i pjesnik Pavao Ðakon, rođen oko 720. godine, a umro oko 799. godine.

Poznati europski intelektualac i savjetnik na dvoru Karla Velikog u svojem je djelu opisao razdoblje od 568. do 744. godine i iznio povijest naroda kojemu i sâm pripada. Ono spada među rijetke izvore za proučavanje hrvatske povijesti u razdoblju ranoga srednjeg vijeka, u doba velike seobe naroda i u vremenu nadasve turbulentnih zbivanja na tlu Europe.

"Povijest Langobarda" od velike je važnosti ne samo kao povijesno svjedočanstvo langobardskog naroda, već i kao dragocjeni izvor za prošlost Italije, Mađarske i Slovenije, ali i hrvatskih povijesnih prostora preko kojih su u jednom trenutku Langobardi prešli. Ovo je izdanje priređeno da čitatelju omogući čim veću upotrebljivost: ono se sastoji od paralelnoga latinskog teksta i prijevoda, što pruža bolju preglednost, dok je komentar - vrlo opširan - dan nakon samog teksta "Povijesti Langobarda" (komentar su priredili Tomislav Galović, Ivo Goldstein i Hrvoje Gračanin).

Knjiga donosi i dodatak, a to su dva važna kraća teksta o povijesti naroda Langobarda - "Podrijetlo naroda Langobarda" (Origo gentis Langobardorum) i "Povijest Langobarda iz Gothanskog kodeksa" (Historia Langobardorum codicis Gothani), od kojih je prvi Pavlu bio jedan od glavnih izvora za pisanje njegova djela (komentari H. Gračanin). Dvije povijesne studije (T. Galović - "Pisac i djelo: Pavao Ðakon i Povijest Langobarda"; H. Gračanin - "Povijest Langobarda Pavla Ðakona i ranosrednjovjekovno povjesništvo") pružaju detaljan uvid u lik i djelo Pavla Ðakona kao i u njegove historiografske postupke uz osvrt na njegove suvremenike povjesničare.

Za one koji žele znati više, literatura koja se navodi više je nego opsežna. Popisi vladarâ i dužnosnikâ praktično su pomagalo za lakše korištenje knjigom i praćenje povijesnih događanja.

Naslov izvornika
Historia gentis Langobardorum libri VI
Prijevod
Robert Šćerbe, Hrvoje Šugar
Naslovnica
Lav Simot
Dimenzije
25 x 16 cm
Broj strana
406
Nakladnik
Globus, Zagreb, 2010.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine

Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine

Nada Klaić

Djelo prikazuje ključne narativne i diplomatske izvore za hrvatsku povijest do 1526., uz kritičku analizu njihove pouzdanosti, konteksta i međusobnih veza te naglašava razvoj hrvatskih političkih struktura kroz srednji vijek.

Fortuna d.o.o., 2019.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
22,56
Torquemada i inkvizicija u Španiji

Torquemada i inkvizicija u Španiji

Emil Lucka

Ovo je knjiga o prvom velikom inkvizitoru Španjolske i o inkviziciji u Španjolskoj. U knjizi su opisani počeci inkvizicije, prvi inkvizitor Tomas de Torquemada, djelatnost inkvizicije, i njezin kraj.

Novo pokoljenje, 1951.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,997,49
Robovlasništvo i diktatura u Rimskoj republici

Robovlasništvo i diktatura u Rimskoj republici

Pavao Pauš

Knjiga se bavi analizom društveno-ekonomskih odnosa u kasnoj Rimskoj Republici, s posebnim naglaskom na robovlasnički sustav i političku moć diktature.

Školska knjiga, 1956.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,285,82
Crvena Hrvatska i Dubrovnik

Crvena Hrvatska i Dubrovnik

Nikola Zvonimir Bjelovučić

U prilogu na kraju knjige je 39 crno-bijelih fotografija.

Matica hrvatska, 1929.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
13,56
Hrvatski vladari 1-5.

Hrvatski vladari 1-5.

Neven Budak

Kolekcija Večernjeg lista

Večernji list, 2012.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
Knjiga se sastoji od 5 tomova
12,34 - 15,32
Hrvatski narodni vladari od god. 620.–1102.

Hrvatski narodni vladari od god. 620.–1102.

Mate Sagher

Pionirski pokušaj sustavnog prikaza hrvatske političke povijesti od doseljenja Hrvata do sklapanja personalne unije s Ugarskom. Segher kronološki prati razvoj hrvatske državnosti, oslanjajući se na tada dostupne izvore i historiografske spoznaje.

Dionička tiskara, 1903.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
14,76