Povijest Langobarda

Povijest Langobarda

Pavao Đakon

Povijest Langobarda jedno je od najznačajnijih djela europskog srednjovjekovlja, a koje je u 8. stoljeću napisao učeni pisac i povjesničar, teolog i pjesnik Pavao Ðakon, rođen oko 720. godine, a umro oko 799. godine.

Poznati europski intelektualac i savjetnik na dvoru Karla Velikog u svojem je djelu opisao razdoblje od 568. do 744. godine i iznio povijest naroda kojemu i sâm pripada. Ono spada među rijetke izvore za proučavanje hrvatske povijesti u razdoblju ranoga srednjeg vijeka, u doba velike seobe naroda i u vremenu nadasve turbulentnih zbivanja na tlu Europe.

"Povijest Langobarda" od velike je važnosti ne samo kao povijesno svjedočanstvo langobardskog naroda, već i kao dragocjeni izvor za prošlost Italije, Mađarske i Slovenije, ali i hrvatskih povijesnih prostora preko kojih su u jednom trenutku Langobardi prešli. Ovo je izdanje priređeno da čitatelju omogući čim veću upotrebljivost: ono se sastoji od paralelnoga latinskog teksta i prijevoda, što pruža bolju preglednost, dok je komentar - vrlo opširan - dan nakon samog teksta "Povijesti Langobarda" (komentar su priredili Tomislav Galović, Ivo Goldstein i Hrvoje Gračanin).

Knjiga donosi i dodatak, a to su dva važna kraća teksta o povijesti naroda Langobarda - "Podrijetlo naroda Langobarda" (Origo gentis Langobardorum) i "Povijest Langobarda iz Gothanskog kodeksa" (Historia Langobardorum codicis Gothani), od kojih je prvi Pavlu bio jedan od glavnih izvora za pisanje njegova djela (komentari H. Gračanin). Dvije povijesne studije (T. Galović - "Pisac i djelo: Pavao Ðakon i Povijest Langobarda"; H. Gračanin - "Povijest Langobarda Pavla Ðakona i ranosrednjovjekovno povjesništvo") pružaju detaljan uvid u lik i djelo Pavla Ðakona kao i u njegove historiografske postupke uz osvrt na njegove suvremenike povjesničare.

Za one koji žele znati više, literatura koja se navodi više je nego opsežna. Popisi vladarâ i dužnosnikâ praktično su pomagalo za lakše korištenje knjigom i praćenje povijesnih događanja.

Naslov izvornika
Historia gentis Langobardorum libri VI
Prijevod
Robert Šćerbe, Hrvoje Šugar
Naslovnica
Lav Simot
Dimenzije
25 x 16 cm
Broj strana
406
Nakladnik
Globus, Zagreb, 2010.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Zagonetka podunavske civilizacije

Zagonetka podunavske civilizacije

Harald Haarman

Knjiga Haralda Haarmanna predstavlja otkriće najstarije visoko razvijene kulture Europe (oko 5500.–3500. pr. Kr.), poznate kao Podunavska ili Staroeuropska civilizacija, s naglaskom na njezino pismo, umjetnost i utjecaj.

Akademska knjiga, 2019.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
27,00
Katalog izložbe Inua: Svijet duhova Eskima s Beringova mora

Katalog izložbe Inua: Svijet duhova Eskima s Beringova mora

MGC Gradec, 1988.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,98
Neolit i eneolit u Slavoniji

Neolit i eneolit u Slavoniji

Stojan Dimitrijević, Bogdan Brukner, Nikola Tasić, Vladimir Mirosavljević

Zbornik radova sa Simpozija „Neolit i eneolit u Slavoniji“, održanog u Vukovaru 4.–5. lipnja 1966., donosi priloge o neolitičkim i eneolitičkim kulturama, materijalnim nalazima i regionalnim vezama.

Gradski muzej Vukovar, 1969.
Hrvatski. Latinica. Broširano s ovitkom.
13,54
Povijest svijeta: od najstarijeg doba do godine 1940.

Povijest svijeta: od najstarijeg doba do godine 1940.

Marko Vunić
Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima, 1940.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,72
Drevni tragovi: Tajne drevne povijesti i pretpovijesti

Drevni tragovi: Tajne drevne povijesti i pretpovijesti

Michael Baigent

U knjizi Drevni tragovi novozelandski autor Michael Baigent (koautor bestselera Sveta krv, sveti Gral) iznosi provokativnu tezu da je službena povijest čovječanstva nepotpuna i da postoji skriveni, daleko stariji sloj civilizacije.

Stari grad, 2005.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
15,2210,65 - 15,4215,36
Armagedonske bitke: Megido i Jizreelska dolina od Brončanoga do Nuklearnoga doba

Armagedonske bitke: Megido i Jizreelska dolina od Brončanoga do Nuklearnoga doba

Eric H. Cline

Knjiga svjetski poznatog arheologa i povjesničara istražuje Megiddo (hebr. Har Megiddo, grč. Armageddon) i dolinu Jezreel kao najkrvavije bojno polje svjetske povijesti. Tijekom 4000 godina, u ovom strateškom prolazu odigrano je 34 velike bitke.

Stari grad, 2005.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
15,2611,45 - 15,3411,51