
Andrićeva lestvica užasa
Srpski pisac poznat po satiričnim romanima, u Andrićevoj lestvici užasa secira balkanski mentalitet kroz parabolu jugonostalgije i nacionalnih mitova. Naziv aludira na Ivu Andrića kao lakmus-papir za kritiku – Balkanci ga svojataju ili odbacuju po volji.
Glavni lik, pisac srednjih godina Kaloperović, putuje iz Beograda u Zagreb na promociju knjige. Svraća kod starog prijatelja, gde se susret pretvara u neobuzdan dijalog – nemilosrdnu seciranje lokalnih svetinja, primitivizma i gluposti. Poglavlje „Jugonostalgija“ prikazuje Kaloperovićev boravak u Hrvatskoj, gde Hrvatskoj ide bolje nego Srbiji, a likovi su nemilosrdni prema sebi i drugima. Linija između Srba i velikosrpske hegemonije tanka je kao dlaka; trenutak nepažnje pretvara bedu u tužnu sudbinu jednog naroda. Citat: „Hrvate i Srbe treba uvek držati odvojeno, poput dvokomponentnih eksploziva.“
Basara koristi Andrićev dijalog za urnebesnu hiperbolu i crni humor, mešajući grotesku sa filozofijom. Roman je brutalni obračun sa jugonostalgijom, balkanskim varvarstvom i postmodernim okovima, podsećajući nas da je svaka utopija – jugoslovenska ili nacionalna – merdevine užasa. Kao da je Krleža pisao sa Andrićevim strpljenjem, izazivajući smeh do suza i duboku nelagodu.
Jedan primerak je u ponudi





