Grad: nelegitimna vlast - tipologija gradova

Grad: nelegitimna vlast - tipologija gradova

Max Weber

Max Weber je ponovno u modi i grad je ponovno u modi. Istina, ovo nije prvi put da njegovo ime bljesne u Panteonu najistaknutijih sociologa, ali se uvijek kada se to desi upitamo za istinske razloge...

"Pred nama je upravo onaj deo Veberovog dela koji je, možda, sem u krugovima socioloških poslenika koji putem urbanih paradigmi pokušavaju da objasne znatno šire društvene procese, u sociologiji zavredeo najmanje interesovanja. Reč je o tipologiji gradova. Delo se prvi put pojavilo posthumno 1921. godine. Šta reći o relevantnosti jednog ovakvog ispisa za prostorno orijentisanu sociologiju poput sociologije grada, kada je njegov originalni naslov tako jednostavno direktan – Die Stadt... Nema sumnje da je prostor danas postao ključni pojam za razumevanje mnogih društvenih procesa. Koliko do juče sociologija je bila neosetljiva na prostorni kontekst socijalnih problema, da bi danas sociološki mejnstrim bio onaj koji prostornim kategorijama objašnjava sve. Svakako je reč o dvama veoma udaljenim i jednako pojednostavljenim pristupima. Kao što sociologiju nije izgradila ideja o traženju najvećeg mogućeg stepena opštosti društvenih pojava, pri čemu nema mesta za prostorne kontekste, tako je neće učiniti „modernom“ ni prejako insistiranje na globalno oprostornjenim procesima. Međutim, u oba slučaja najmanji zajednički sadržalac, koji je obeležio značenja prostora u sociologiji, predstavlja grad." Iz Predgovora prof. dr Ljubinka Pušića

Naslov originala
Die Stadt
Prevod
Olga Kostrešević
Dimenzije
20,5 x 14 cm
Broj strana
188
Izdavač
Mediterran Publishing, Novi Sad, 2014.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Srpski.
ISBN
978-8-66391-004-1

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Drevni tragovi: Tajne drevne povijesti i pretpovijesti

Drevni tragovi: Tajne drevne povijesti i pretpovijesti

Michael Baigent

U knjizi „Drevni tragovi“, novozelandski autor Majkl Bejdžent (koautor bestselera „Sveta krv, Sveti gral“) iznosi provociranu tezu da je zvanična istorija čovečanstva nepotpuna i da postoji skriveni, mnogo stariji sloj civilizacije.

Stari grad, 2005.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
15,22 - 15,44
Ciklus svemirskih katastrofa: Potopi, požari i skapavanja u povijesti civilizacije

Ciklus svemirskih katastrofa: Potopi, požari i skapavanja u povijesti civilizacije

Richard Firestone, Allen West, Simon Warwick-Smith

Knjiga je najčitljiviji i najkompletniji pregled dokaza da je ljudska civilizacija već jednom skoro zbrisana sa lica univerzuma – i da se takvi ciklusi mogu ponavljati svakih nekoliko desetina hiljada godina.

Stari grad, 2007.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
21,22 - 21,34
Prije faraona: Tajanstvena pretpovijest Egipta

Prije faraona: Tajanstvena pretpovijest Egipta

Edward F. Malkowski

Američki istraživač Edvard Malkovski u svojoj knjizi „Pre faraona“ tvrdi da je egipatska civilizacija naslednik mnogo starije, tehnološki naprednije kulture koja je postojala najmanje 10–12 hiljada godina pre dinastičkog perioda.

Stari grad, 2006.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
16,22 - 16,32
Otisci bogova: Potraga za početkom i krajem

Otisci bogova: Potraga za početkom i krajem

Graham Hancock

Hankokovi dokazi otkrivaju ne samo jasne tragove nepoznate civilizacije koja je cvetala tokom poslednjeg ledenog doba, već i zastrašujuću istinu o razmerama katastrofe koja je izbrisala gotovo sve njene tragove.

Stari grad, 2002.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
19,22 - 19,36
Prije potopa: Dokaz da je biblijski potop bio stvaran događaj

Prije potopa: Dokaz da je biblijski potop bio stvaran događaj

Ian Wilson

Britanski istoričar Ijan Vilson (poznat po svojim knjigama o Torinskom pokrovu i Isusu) nudi najtemeljitiju odbranu teze da je biblijski potop bio stvarni istorijski događaj, a ne samo mit, u svom delu „Pre potopa“.

Stari grad, 2007.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
16,22 - 16,28
Armagedonske bitke: Megido i Jizreelska dolina od Brončanoga do Nuklearnoga doba

Armagedonske bitke: Megido i Jizreelska dolina od Brončanoga do Nuklearnoga doba

Eric H. Cline

Knjiga svetski poznatog arheologa i istoričara istražuje Megido (hebrejski: Har Megido, grčki: Armagedon) i dolinu Jezreel kao najkrvavije bojište u svetskoj istoriji. Tokom 4.000 godina, 34 velike bitke su vođene u ovom strateškom prevoju.

Stari grad, 2005.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
13,24 - 13,36