Grad: nelegitimna vlast - tipologija gradova

Grad: nelegitimna vlast - tipologija gradova

Max Weber

Max Weber je ponovno u modi i grad je ponovno u modi. Istina, ovo nije prvi put da njegovo ime bljesne u Panteonu najistaknutijih sociologa, ali se uvijek kada se to desi upitamo za istinske razloge...

"Pred nama je upravo onaj deo Veberovog dela koji je, možda, sem u krugovima socioloških poslenika koji putem urbanih paradigmi pokušavaju da objasne znatno šire društvene procese, u sociologiji zavredeo najmanje interesovanja. Reč je o tipologiji gradova. Delo se prvi put pojavilo posthumno 1921. godine. Šta reći o relevantnosti jednog ovakvog ispisa za prostorno orijentisanu sociologiju poput sociologije grada, kada je njegov originalni naslov tako jednostavno direktan – Die Stadt... Nema sumnje da je prostor danas postao ključni pojam za razumevanje mnogih društvenih procesa. Koliko do juče sociologija je bila neosetljiva na prostorni kontekst socijalnih problema, da bi danas sociološki mejnstrim bio onaj koji prostornim kategorijama objašnjava sve. Svakako je reč o dvama veoma udaljenim i jednako pojednostavljenim pristupima. Kao što sociologiju nije izgradila ideja o traženju najvećeg mogućeg stepena opštosti društvenih pojava, pri čemu nema mesta za prostorne kontekste, tako je neće učiniti „modernom“ ni prejako insistiranje na globalno oprostornjenim procesima. Međutim, u oba slučaja najmanji zajednički sadržalac, koji je obeležio značenja prostora u sociologiji, predstavlja grad." Iz Predgovora prof. dr Ljubinka Pušića

Naslov izvornika
Die Stadt
Prijevod
Olga Kostrešević
Dimenzije
20,5 x 14 cm
Broj strana
188
Nakladnik
Mediterran Publishing, Novi Sad, 2014.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Srpski.
ISBN
978-8-66391-004-1

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Povijest #19: Suvremeno doba (1985.-2007.)

Povijest #19: Suvremeno doba (1985.-2007.)

Devetnaesti svezak iz edicije "Povijest svijeta", koja je u originalu objavljena 2004. godine u izdanju Instituto Geografico De Agostini i Editoriale Metropoli uz talijanske novine La Repubblica, dok joj je u Hrvatskoj izdavač Europapress holding.

Europapress holding, 2008.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,58
Egipat: Hramovi, ljudi i bogovi

Egipat: Hramovi, ljudi i bogovi

Alberto Siliotti

Ova bogato opremljena monografija svojim dojmljivim crtežima i fotografijama te preciznim i lako razumljivim jezikom pruža sadržajan i jasan prikaz egipatske civilizacije i njenih postignuća.

Mozaik knjiga, 1999.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
24,36
Prije faraona: Tajanstvena pretpovijest Egipta

Prije faraona: Tajanstvena pretpovijest Egipta

Edward F. Malkowski

Američki istraživač Edward Malkowski u knjizi Prije faraona tvrdi da je egipatska civilizacija nasljednica daleko starije, tehnološki naprednije kulture koja je postojala najmanje 10–12 tisuća godina prije dinastičkog razdoblja.

Stari grad, 2006.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
16,22 - 16,32
Opuscula archaeologica IV: Zlatni nakit iz helenističko-ilirske nekropole u Budvi

Opuscula archaeologica IV: Zlatni nakit iz helenističko-ilirske nekropole u Budvi

Duje Rendić-Miočević

Članak predstavlja klasičnu analizu arheoloških nalaza iz helenističkog razdoblja (3.-2. st. pr. Kr.) u nekropoli sjeverno od antičke Budve (današnja Crna Gora), otkrivenoj 1950-ih.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1959.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,36
Armagedonske bitke: Megido i Jizreelska dolina od Brončanoga do Nuklearnoga doba

Armagedonske bitke: Megido i Jizreelska dolina od Brončanoga do Nuklearnoga doba

Eric H. Cline

Knjiga svjetski poznatog arheologa i povjesničara istražuje Megiddo (hebr. Har Megiddo, grč. Armageddon) i dolinu Jezreel kao najkrvavije bojno polje svjetske povijesti. Tijekom 4000 godina, u ovom strateškom prolazu odigrano je 34 velike bitke.

Stari grad, 2005.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
13,24 - 13,36
Arktička pradomovina Veda

Arktička pradomovina Veda

Bal Gandahar Tilak

Knjiga Arktička pradomovina Veda (1903.) indijskog učenjaka Tilaka iznosi hipotezu da su drevni Arijevci, autori Rigvede, potjecali iz arktičkog područja. Iako kontroverzna, knjiga ostaje važna u proučavanju vedskih tekstova i indijske povijesti.

NIRO Književne novine, 1987.
Srpski. Latinica. Broširano.
17,56