Obiteljska sreća
Obiteljska sreća (1859.) je značajno djelo Tolstojevog ranog opusa. Za razliku od njegovih kasnijih moralističkih radova, ovdje Tolstoj nudi nježnu, intimnu priču, fokusiranu na osobne odnose, što ga čini jedinstvenim u njegovom opusu.
U Rusiji 19. stoljeća, sedamnaestogodišnja Maša, nakon gubitka roditelja, osjeća težinu samoće u seoskom domu. Njezin život osvjetljava dolazak Sergeja Mihajloviča, obiteljskog prijatelja i zrelijeg muškarca, čija prisutnost donosi toplinu i nadu. Roman Obiteljska sreća, jedno od intimnijih djela Lava Nikolajeviča Tolstoja, prati Mašinu emotivnu i duhovnu evoluciju kroz ljubav i brak.
Maša se zaljubljuje u Sergeja, očarana njegovom mudrošću i nježnošću. Njihova veza cvjeta, ali brak donosi neočekivane izazove. Maša, puna mladenačkih ideala, sanja o strastvenom životu, dok Sergej traži mir seoskog života. Preseljenje u grad dodatno zakomplicira stvari: Maša je privučena sjajem društvenih krugova, dok Sergej ostaje vjeran jednostavnosti. Njihovi sukobi otkrivaju različite poglede na ljubav i sreću, a Maša prolazi kroz unutarnju borbu između osobnih želja i obiteljskih dužnosti. Na kraju, kroz rođenje djece i pomirenje, Maša pronalazi dublji smisao u obiteljskom životu, shvaćajući da sreća leži u prihvaćanju stvarnosti, a ne u romantičnim idealima.
Obiteljska sreća predstavlja most između njegovih autobiografskih radova (Djetinjstvo, Dječaštvo, Mladost) i kasnijih epova (Rat i mir, Ana Karenjina). Inspiriran Tolstojevim vlastitim odnosom s Valerijom Arsenjevom, roman istražuje teme ljubavi, braka i ženske emancipacije, anticipirajući složene psihološke portrete u njegovim kasnijim djelima.
Eine Kopie ist als Teil des Buchsets "Lav Nikolajevič Tolstoj: Izabrana djela 1-12" verfügbar.
Durchsuchen Sie die Büchersammlung
2. Kreutzerova sonata
Lav N. Tolstoj, majstor književnosti, u svojim novelama Mećava, Albert, Tri smrti, Otac Sergije, Gospodar i sluga, Kreutzerova sonata, Poslije plesa i Hadži-Murat istražuje duboke teme ljudske egzistencije, morala i društva.
3. Djetinjstvo / Dječaštvo / Mladost
Lav Nikolajevič Tolstoj, u svojoj autobiografskoj trilogiji Detinjstvo (1852), Dečaštvo (1854) i Mladost (1857), prati odrastanje Nikolaja Irtenjeva, mladog plemića čije iskustvo odražava Tolstojevu mladost.
4. Krivotvoreni kupon i druge pripovijesti
Priče „Jutro jednog plemića“, „Iz beleški kneza Nehludova“, „Markerove beleške“, „Vaga“, „Dva husara“, „Kavkaski zarobljenik“, „Falsifikovani kupon“, „Smrtne beleške starca Fjodora Kuzmiča“ i „Zašto?“ istražuju teme morala, društva i duhovnosti.
5. Kozaci
„Kozaci“ (1863) su ključno delo u Tolstojevom ranom stvaralaštvu, most između njegovih autobiografskih dela i njegovih kasnijih epova. Inspirisano Tolstojevim sopstvenim iskustvima na Kavkazu, delo postavlja temelje za njegovu kritiku civilizacije.
6. Obiteljska sreća
„Porodična sreća“ (1859.) je značajno delo Tolstojevog ranog stvaralaštva. Za razliku od njegovih kasnijih moralističkih dela, ovde Tolstoj nudi nežnu, intimnu priču, usmerenu na lične odnose, što je čini jedinstvenom u njegovom opusu.
7. Uskrsnuće
U svom poslednjem velikom romanu, Vaskrsenje (1899), Tolstoj kombinuje književnu umetnost sa dubokim moralnim i filozofskim razmišljanjima, čineći ga ključnim delom njegovog kasnog opusa.
8. Ana Karenjina 1
Roman koji je Fjodor Dostojevski smatrao besprijekornim, a William Faulkner nazvao najboljim romanom koji je ikada napisan, Ana Karenjina je monumentalno djelo Lava Tolstoja koji daje sveobuhvatan prikaz ruskog društva devetnaestog stoljeća.
9. Ana Karenjina 2
Roman koji je Fjodor Dostojevski smatrao besprijekornim, a William Faulkner nazvao najboljim romanom koji je ikada napisan, Ana Karenjina je monumentalno djelo Lava Tolstoja koji daje sveobuhvatan prikaz ruskog društva devetnaestog stoljeća.
Angeboten wird ein Exemplar
