Zašto je Marx bio u pravu

Zašto je Marx bio u pravu

Terry Eagleton

Marx je svojom bujnom i beskompromisnom kritikom kapitalizma preobrazio naše shvaćanje povijesti čovječanstva. Je li marksizam, u jeku današnje razorne financijske krize, tek puka relikvija iz nekoga drugog doba?

U svojoj polemičkoj i kontroverznoj knjizi „Zašto je Marx bio u pravu“ Terry Eagleton bavi se predrasudom kako je marksizam mrtav i kako je s njim gotovo. Veličati Karla Marxa moglo bi se učiniti jednako perverznim kao zauzeti se za Bostonskog davitelja. Nisu li Marxove ideje bile te koje su odgovorne za despotizam, masovna ubojstva, radne logore, ekonomsku katastrofu te gubitak slobode milijuna muškaraca i žena? Nije li jedan od njegovih odanih sljedbenika bio paranoidni gruzijski seljak imenom Staljin, a drugi brutalni kineski diktator koji bi lako mogao imati krv kojih tridesetak milijuna pripadnika svojeg naroda na rukama? Istina je, ipak, da je Marx odgovoran za golemu potlačenost komunističkog svijeta otprilike u istoj mjeri u kojoj je i Isus odgovoran za inkviziciju. Kao prvo, Marx bi ismijao ideju da socijalizam može uhvatiti korijenje u očajnički osiromašenim, kronično nazadnim društvima poput Rusije i Kine.

Eagleton u analizama svake od tih kritika pokazuje kako su one tek bijedna travestija izvorne Marxove misli. U svijetu u kojem su velike krize iz temelja uzdrmale kapitalizam, knjiga „Zašto je Marx bio u pravu“ podjednako je nužna i pravodobna kao što je odvažna i smiona.

Napisana s tipičnim Eagletonovim smislom za dosjetke, humor i jasnoću, knjiga će privući mnogo širi krug čitatelja od klasične akademske publike.

Naslov originala
Why Marx Was Right
Prevod
Tonči Valentić
Urednik
Kristijan Vujičić
Naslovnica
Vesna Baranović
Dimenzije
21 x 14 cm
Broj strana
239
Izdavač
Naklada Ljevak, Zagreb, 2018.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53355-188-3

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Pravo na laganje

Pravo na laganje

Immanuel Kant, Benjamin Constant

Kant je tvrdio da nema prava na laganje jer je govorenje istine apsolutna dužnost, dok je Konstan zastupao mogućnost izuzetka od dužnosti, tvrdeći da treba lagati za opšte dobro, što je pokrenulo čuvenu filozofsku debatu.

Službeni glasnik, 2008.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,36
Filozofija kao sistem?

Filozofija kao sistem?

Branko Despot

„Filozofija kao sistem?“ (1999) je zbirka od četiri filozofska predavanja hrvatskog filozofa Branka Despota (rođenog 1942), poznatog po svojim dubokim tumačenjima klasične nemačke filozofije i metafizike.

Hrvatsko filozofsko društvo, 1999.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,32
O samoći i drugi ogledi

O samoći i drugi ogledi

Michel de Montaigne

Montenj se smatra ocem eseja (Pogledi su prvi put objavljeni 1580. godine), književne forme koja kombinuje naučni pristup i autorov lični pogled na temu.

Hoplit, 2023.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,97
Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Richard Firth-Godbehere

U ovoj provokativnoj i interdisciplinarnoj knjizi, autor pokazuje da emocije nisu univerzalne biološke konstante, već se menjaju kroz vreme, kulture i društvene kontekste – i upravo su one ključne u oblikovanju istorije čovečanstva.

Školska knjiga, 2023.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
21,36
Foucault

Foucault

Gilles Deleuze

Delezov „Portret Fukoa“ (1986) nije monografija, već kreativno „razmišljanje sa Fukoom“. Ona analizira arheologiju znanja, uvodeći koncepte arhive, moći, subjektivizacije i „pregiba“ kao ključne za Fukoovu misao o znanju, moći i subjektu.

Sandorf, 2023.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,86
Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje: Ogled iz estetike

Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje: Ogled iz estetike

Peter Sloterdijk

U ovom provokativnom eseju, Sloterdajk interveniše u žestokoj debati osamdesetih godina o modernizmu i postmodernizmu. Kratak, oštar tekst – neophodan za razumevanje Sloterdajkovog ranog pristupa estetici, medijima i krizi modernosti.

Svetovi, 1988.
Srpski. Latinica. Broširano s omotom.
8,36