Na rubu: dnevnik iz jedne tragedije
Antikvitet
Retka knjiga

Na rubu: dnevnik iz jedne tragedije

Dragan Bublić

U svojoj knjizi „Na ivici: Dnevnik iz tragedije“ (1920), Dragan Bublić predstavlja antiratne dnevničke zapise – intiman prikaz lične i kolektivne tragedije u Prvom svetskom ratu i posledicama.

Dragan Bublić (Garešnica, 1895 – Klagenfurt, 1987), hrvatski pisac i publicista, objavio je knjigu Na ivici: Dnevnik iz tragedije 1920. godine. To je njegovo prvo značajno prozno delo, autobiografsko-dnevničkog karaktera, koje pripada posleratnoj književnosti i ranom ekspresionizmu u hrvatskoj književnosti.

Delo je nastalo na osnovu Bublićevog ličnog iskustva: učešća u Prvom svetskom ratu, povlačenja srpske vojske preko Albanije, emigracije, boravka u Francuskoj i Tunisu i razočarenja ratom i posleratnom stvarnošću. Knjiga prikazuje čoveka na ivici egzistencije – fizički, mentalno i moralno slomljenog usred ratnog haosa, gladi, bolesti, smrti i besmisla velikog sukoba. Bublić introspektivno i ekspresivno beleži unutrašnje stanje pojedinca suočenog sa kolektivnom tragedijom, ratnim strahotama i posleratnim razočaranjem.

Kritičari tog vremena (Ljubomir Micić u Zenitu, Milan Ćurčin u Novoj Evropi, Vladimir Jurković i drugi) prepoznali su knjigu kao snažan antiratni zapis i jednu od prvih knjiga na hrvatskom jeziku koja se ratnom traumom bavi na moderan, subjektivan način. Stil je fragmentaran, dnevnički, sa ekspresionističkim elementima – naglašenom emotivnošću, vizijama, unutrašnjim monologom i osećajem apsurda.

Na ivici se ističe kao jedno od retkih uspešnijih umetničkih ostvarenja Dragana Bublića. Kasnija dela (npr. Atentat, Na vrbi) prelaze u nefikciju i romane sa jasnom političkom tendencijom. Ova knjiga ostaje važan dokument posleratne generacije, svedočanstvo o ratnoj traumi i razočaranju jugoslovenskog idealizma posle 1918. godine.

Danas je delo antikvarna retkost, tražena među kolekcionarima hrvatske književnosti 20. veka. Predstavlja rani primer moderne ratne proze u hrvatskoj književnosti, uz dela poput Krležinih ratnih zapisa, ali u intimnijem, dnevničkom obliku.

Urednik
Ivo Kršić
Dimenzije
19,5 x 12 cm
Broj strana
95
Izdavač
Nakladni zavod Josip Čaklović, Zagreb, 1920.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u dobrom stanju (tragovi korišćenja)
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Mrlje na poklopcu
  • Pečat biblioteke
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Uspomene jednog brijača

Uspomene jednog brijača

Giovanni Germanetto

Autobiografija italijanskog komuniste Đovanija Germaneta (1885–1959). Knjiga živopisno i duhovito prikazuje život italijanskog radnika-berberina od njegovog siromašnog detinjstva do učešća u revolucionarnom radničkom pokretu.

Zora, 1950.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
7,00
Granta 14: Autobiography

Granta 14: Autobiography

Norman Lewis, Raymond Carver, Beryl Bainbridge, Michael Ignatieff, Doris Lessing, Vladimir Rybako...

Granta 14: Autobiografija donosi autobiografske eseje i književne spise svetski poznatih autora koji istražuju identitet, porodicu, sećanja, istoriju i umetnost kroz lična iskustva.

Penguin Books Ltd, 1985.
Engleski. Latinica. Broširano.
14,32
Volio sam ih

Volio sam ih

Miško Kranjec

Autobiografski roman slovenačkog pisca Miška Kranjca (1908–1983).

Svjetlost, 1957.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,50
Uspomene iz mog života

Uspomene iz mog života

Maksim Gorki

Autobiografska proza Maksima Gorkog, koji u nizu živopisnih i dirljivih slika prikazuje svoje teško detinjstvo, mladost i lutanja kroz Rusiju, susrete sa običnim ljudima, siromaštvo, nasilje i svoje prve korake u književnosti.

Naklada Binoza, 1934.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
7,46
Banco: Sve ili ništa

Banco: Sve ili ništa

Henri Charrière

U svojoj knjizi „Banco – Sve ili ništa“, Anri Šarijer opisuje svoj život nakon bekstva iz zatvora u Francuskoj Gvajani. Tražeći iskupljenje, on se upušta u pošten život, ali kroz brojne avanture i sumnjive poslove, ponovo testira granice slobode.

Alfa, 1977.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
11,56
Uspomene sovjetskog diplomate

Uspomene sovjetskog diplomate

Ivan Mihajlovič Majski

Memoari dugogodišnjeg ambasadora SSSR-a u Londonu (1932–1943): Majski daje svedočanstva iz prve ruke o predratnoj diplomatiji, politici smirivanja, paktu Ribentrop-Molotov i ratnim pregovorima sa Zapadom.

BIGZ, 1981.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,22