
Šeširdžijin zamak
Roman je mračna priča o destruktivnoj ambiciji, klasnoj diskriminaciji, porodičnom nasilju i viktorijanskoj represiji, inspirisana Dikensovim stilom, ali sa Kroninovim socijalnim realizmom. Filmska adaptacija iz 1942. godine sa Robertom Njutnom u glavnoj
Priča se odvija 1879. godine u izmišljenom škotskom gradu Levenfordu na zalivu Fert of Klajd. Glavni lik je Džejms Brodi, ambiciozni šeširdžija i tiranin svoje porodice, opsednut idejom o svom plemenitom poreklu i superiornosti. Živi u luksuznoj, ali preterano grandioznoj kući koju njegovi sugrađani podsmehom nazivaju „Šeširdžijin zamak“. Brodi je okrutni patrijarh: ponižava svoju krhku suprugu Margaret (Mama), koja pati od bolesti, vrši pritisak na sina Metjua da uspe u školi kako bi se hvalio pred rivalima, drži ćerku Meri gotovo kao zarobljenicu i favorizuje i koristi svoju mlađu ćerku Nesi.
Njegov narcizam uništava porodicu: posao propada zbog rivala koji otvara radnju pored njegove, a Brodijeva arogancija tera mušterije. On započinje aferu sa svojom ljubavnicom Nensi, što donosi još više tragedije. Meri, tražeći bekstvo, zaljubljuje se u mladog Irca, Denisa Fojla, ali njihova veza se tragično završava – Denis, optužen za krađu, beži i gine u nesreći, a Meri, trudna, baca se sa mosta. Metju, pod pritiskom oca, počinje da pije i na kraju izvršava samoubistvo. Nesi, koju je otac silovao (u nekim tumačenjima), beži. Njegova majka umire od raka, patnje i poniženja. Brodijeva baka, prava plemkinja, pati u tišini. Konačno, Brodi gubi sve: posao, porodicu, status. Ostaje sam u trošnom „zamku“, simbolu njegovog pada.
Jedan primerak je u ponudi





