Šeširdžijin zamak
Roman je mračna priča o destruktivnoj ambiciji, klasnoj diskriminaciji, obiteljskom nasilju i viktorijanskoj represiji, inspiriran Dickensovim stilom, ali s Croninovim socijalnim realizmom. Filmska adaptacija iz 1942. s Robertom Newtonom.
Radnja se odvija 1879. u izmišljenom škotskom gradu Levenfordu na Firth of Clyde. Glavni lik je James Brodie, ambiciozni šeširdžija i tiranin obitelji, opsjednut idejom svog plemićkog podrijetla i superiornosti. Živi u raskošnoj, ali pretjerano grandioznoj kući koju sugrađani podrugljivo zovu „Šeširdžijin zamak“. Brodie je okrutni patrijarh: ponižava svoju krhku suprugu Margaret (Mamma), koja pati od bolesti, pritiska sina Matthewa da uspije u školi kako bi se hvalio rivalima, drži kćer Mary gotovo kao zarobljenicu, a mlađu kćer Nessie favorizira, ali i koristi.
Njegov narcizam uništava obitelj: posao propada zbog rivala koji otvara trgovinu do njegove, a Brodiejeva arogancija tjera klijente. Počinje avanturu s ljubavnicom Nancy, što donosi još tragedija. Mary, tražeći bijeg, zaljubljuje se u mladog Irca Denisa Foylea, ali njihova veza završava tragično – Denis, optužen za krađu, bježi i umire u nesreći, a Mary, trudna, baca se s mosta. Matthew, pod pritiskom oca, počinje se opijati i završava samoubojstvom. Nessie, silovana od strane oca (u nekim interpretacijama), bježi. Majka umire od karcinoma, patnje i poniženja. Baka Brodie, stvarna plemićka krv, pati u tišini. Konačno, Brodie gubi sve: posao, obitelj, status. Ostaje sam u ruševnom „zamku“, simbolu njegovog pada.
Jedan primjerak je u ponudi
