Grčka demokracija u historiji

Grčka demokracija u historiji

Pierre Vidal-Naquet
Vidal-Naquet

Pierre Vidal-Naquet jedan je od vodećih francuskih povjesničara Stare Grčke, koji je samostalno, ili sa Jean-Pierre Vernantom, objavio niz značajnih djela iz te oblasti.

Pierre Vidal-Naquet (rođen 1930) jedan je od vodećih francuskih povjesničara Stare Grčke, koji je samostalno, ili sa Jean-Pierre Vernanom, objavio niz značajnih dela iz te oblasti. Spomenimo, između ostalih, sledeća: Klisten Atenjanin, Les Belles Lettres, 1964; Privrede i društva u Staroj Grčkoj, Armand Collin, 1972; Mit i tragedija u Staroj Grčkoj(sa Ž.-P. Vernanom), Maspero, 1972, Editions La Découverte, 1986; Crni lovac – Oblici misli i oblici društva u grčkom svetu, La Découverte/Maspero, 1983; Stara Grčka (sa Ž.-P. Vernanom): I (Od mita do razuma), II (Prostor i Vreme) i III (Obredi i transgresije), Éd. du Seuil, 1990–92; Homerov svet, Perrin, 2000. Autor je niza uvodnih studija u delima klasične literature: Homerovim (predgovor Ilijadi), Tukididovim, Josifa Flavija, Čedvikovom Mikenskom svetu… Bio je profesor na slavnoj Školi za visoke društvene studije sve do penzije 1988. Knjiga Grčka demokracija u historiji daje najbolji uvid u misao ovog francuskog istoričara budući da predstavlja presek kroz vreme i različite teme kojima se bavio u svom intelektualnom razvitku: od ogleda iz šezdesetih do onog koji je pisao devedesetih. U ovoj knjizi su objavljena tri poglavlja posvećena Homeru i homerskom svetu, te analizi modernih istraživanja ovog razdoblja helenističkih studija, posebno osvrt na delo Mojzesa Finlija, zatim tri poglavlja o Platonovom svetu, s posebnim osvrtom na mit o Atlantidi u evropskoj istoriji. Posebno značajno poglavlje jeste ono o „buržoaskoj Ateni“, to jest o recepciji „Atene i njene demokracije“ u Francuskoj, u vreme Francuske revolucije i posle nje, sve do Renana i „grčkog čuda“. Važnost ove knjige je u pokušaju da se grčki svet posmatra s distance, uz pomak koji obeležavaju drugi: oni koji ne sudeluju u grčkoj demokratiji (Sparta, robovi, žene i stranci), ali to drugde i drugi jesu i vremenski, geografski i intelektualno određeni: ovo potonje počinje s hrišćanstvom i nastavlja se kroz celu evropsku povest, sve do danas.

Naslov originala
La Démocratie grecque vue d'ailleurs
Prevod
Frano Cetinić
Dimenzije
23 x 12 cm
Broj strana
284
Izdavač
Gradac, Čačak, 2003.
 
Latinica. Broširano s omotom.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-8-68350-717-7

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Pisma prijatelju

Pisma prijatelju

Seneca
Lucije Anej Seneka

Najoriginalnije i najučenije misli o moralu, životu i iskrenosti jednog od najvećih učitelja morala svih vremena.

Matica srpska, 1987.
Srpski. Ćirilica. Tvrde korice s omotom.
9,99
Metafizika

Metafizika

Aristotel
Aristotel

Aristotelova metafizika je jedno od najproučavanijih dela antičke filozofije. Pitanja koja se u njoj postavljaju, kao i pitanja vezana za istoriju, strukturu i uticaj samog pisanja, predmet su brojnih istraživanja različitih usmerenja i metodologija.

Kultura, 1960.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
23,42
O tiraniji / Hijeront ili o tiraninu

O tiraniji / Hijeront ili o tiraninu

Leo Strauss, Ksenofont
Grafički zavod Hrvatske (GZH), 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
9,56
Povijest filozofije

Povijest filozofije

Bazala
Albert Bazala
Globus, 1988.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
Knjiga se sastoji od tri toma
29,99
Grad i čovjek

Grad i čovjek

Leo Strauss

Knjiga sadrži Straussove provokativne rasprave o Aristotelovoj Politici, Platonovoj Državi i Tukididovom Peloponeskom ratu.

Antibarbarus, 2004.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,35
Aristotel za početnike

Aristotel za početnike

Rupert Woodfin, Judy Groves

Aristotel je bio poznat kao „učitelj onih koji znaju“ i smatrao je sebe najpametnijim čovekom koji je ikada živeo. Pored biografije, ova knjiga objašnjava i kako je Aristotel razradio i izmislio svoje teorije, i postavio temelje logike i prva naučna pravi

Jesenski i Turk, 2003.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,36