John Stuart Mill

John Stuart Mill (London, 20. svibnja 1806. – Avignon, Francuska, 8. svibnja 1873.) bio je britanski filozof, ekonomist, logičar i politički mislilac, jedan od najvažnijih predstavnika liberalizma i utilitarizma 19. stoljeća. Njegova djela posvećena su slobodi pojedinca, društvenoj pravdi, demokraciji, etici i ravnopravnosti spolova.

Od najranijeg djetinjstva obrazovao ga je otac, filozof i povjesničar James Mill, blizak suradnik Jeremyja Benthama. Prošao je iznimno zahtjevno obrazovanje, ali je u mladosti doživio duboku osobnu krizu koja ga je potaknula na preispitivanje vlastitih filozofskih uvjerenja. Važnu ulogu u njegovu intelektualnom razvoju imala je Harriet Taylor Mill, s kojom se vjenčao 1851. godine.

Veći dio radnog vijeka proveo je u Britanskoj istočnoindijskoj kompaniji, a od 1865. do 1868. bio je zastupnik u britanskom parlamentu, gdje se zauzimao za proširenje biračkog prava i ravnopravnost žena.

U djelu Sustav logike (1843.) razradio je načela induktivnog zaključivanja i znanstvene metode. Knjiga Načela političke ekonomije (1848.) povezuje ekonomsku analizu s pitanjima društvenih reformi.

Njegovo najpoznatije djelo, O slobodi (1859.), brani slobodu mišljenja, izražavanja i individualnog razvoja. Mill zastupa načelo prema kojemu je ograničavanje slobode pojedinca opravdano radi sprječavanja štete drugima.

U knjizi Utilitarizam (1861.) razvija etičko učenje prema kojemu moralnost postupaka ovisi o njihovu doprinosu sreći i dobrobiti. Među važnijim djelima nalaze se i Razmatranja o predstavničkoj vladavini (1861.), Podložnost žena (1869.), Autobiografija (1873.) te posmrtno objavljeni Tri eseja o religiji (1874.).

Mill je snažno utjecao na razvoj političke filozofije, etike, ekonomije i demokratske teorije. Njegova obrana individualnih prava, obrazovanja i društvene jednakosti ostaje važnim dijelom suvremenih rasprava o slobodi i pravednom društvu.