Ferdo Šišić

Ferdo Šišić

Hrvatski povjesničar (Vinkovci, 9. III. 1869 – Zagreb, 21. I. 1940). Studirao je povijest i geografiju u Beču i Zagrebu, gdje je 1892. diplomirao, a 1900. doktorirao povijest. Od 1892. do 1902. radio je kao profesor u gimnazijama u Gospiću, Zagrebu i Osijeku. Nakon habilitacije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1902) bio je imenovan privatnim docentom za hrvatsku povijest srednjega vijeka, a 1909–39. bio je redoviti profesor na tom fakultetu. Od 1910. redoviti član JAZU. Bio je aktivan u političkom životu Hrvatske, a 1908. bio je izabran na listi Hrvatsko-srpske koalicije za zastupnika kotara Vinkovci u Hrvatskom saboru. Pristao je potom uz bana N. Tomašića i njegovu Stranku narodnoga napretka, kojoj je 1911. bio tajnik. Bio je sljedbenik genetičkoga smjera u historiografiji te je svojim djelima znatno utjecao na buduće naraštaje hrvatskih povjesničara. Najveći doprinos dao je hrvatskoj medijevistici, posebice razdoblju do XII. st., a niz rasprava i studija (Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350–1416), 1902; Kralj Koloman i Hrvati godine 1102., 1907; Priručnik izvora hrvatske historije, 1914) rezultirao je sintezom Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925). Premda je nastojao napisati sveobuhvatnu sintezu hrvatske povijesti, uspio je obuhvatiti razdoblje do 1873. god. (Hrvatska povijest, I–III, 1906–13; Pregled povijesti hrvatskoga naroda: od najstarijih dana do godine 1873, 1916; Jugoslovenska misao: istorija ideje jugoslovenskog narodnog ujedinjenja i oslobođenja od 1790–1918, 1937; Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića, 1942). Ujedno se bavio problematikom XIX. i XX. st. (Rijeka i riječko pitanje, 1912; Rijeka i Zadar, 1921; Predratna politika Italije i postanak Londonskog pakta (1870–1915), 1933; Kako je došlo do okupacije a onda do aneksije Bosne i Hercegovine (1878 odnosno 1908), 1938). Obrađivao je i novovjekovne teme (Franjo barun Trenk i njegovi panduri, 1900; Zavjera Zrinsko-Frankopanska (1664–1671), 1926). Osobito je značajan njegov rad na izdavanju građe. U seriji JAZU Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium izašli su Acta comitialia regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae – Hrvatski saborski spisi (I–V, 1912–18). Ujedno je priredio više kritičkih izdanja izvora (Letopis Popa Dukljanina, 1928; Korespondencija Rački – Strossmayer, I–IV, 1928–31; Josip Juraj Strossmayer: dokumenti i korespondencija, 1933) te objavio izvore za povijest BiH (Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, koautor, 1942; Bosna i Hercegovina za vezirovanja Omer-paše Latasa (1850–1852), 1938). God. 1919–20. sudjelovao je u radu izaslanstva Kraljevine SHS na Mirovnoj konferenciji u Parizu i napisao pritom nekoliko studija o jadranskom i riječkom pitanju te objelodanio dvije zbirke građe: Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914–1919 (1920) i Jadransko pitanje na Konferenciji mira u Parizu (1920). Neobjavljena građa koju je prikupio po arhivima u Hrvatskoj i Europi čuva se u njegovoj ostavštini u HAZU.


Naslovi u ponudi

Povijest Hrvata - Pregled povijesti hrvatskoga naroda 1526. - 1918.

Povijest Hrvata - Pregled povijesti hrvatskoga naroda 1526. - 1918.

Ferdo Šišić

Ova knjiga je i danas najcjelovitiji prikaz političke povijesti Hrvata u ranom srednjem vijeku. Nakon Šišića nitko nikada nije s toliko pažnje i pedantnosti analizirao sve raspoložive izvore, nudeći rješenja za koje je smatrao da su doista najbolja.

Slobodna Dalmacija, 2004.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
Knjiga se sastoji od dva toma
9,24
Povijest Hrvata – pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1918.

Povijest Hrvata – pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1918.

Ferdo Šišić

Ova knjiga je i danas najcjelovitiji prikaz političke povijesti Hrvata u ranom srednjem vijeku. Nakon Šišića nitko nikada nije s toliko pažnje i pedantnosti analizirao sve raspoložive izvore, nudeći rješenja za koje je smatrao da su doista najbolja.

Marjan tisak, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,46
Pregled povijesti hrvatskoga naroda

Pregled povijesti hrvatskoga naroda

Ferdo Šišić

Ovo Šišićevo djelo vrhunac je tzv. genetske povijesnice, tj. arhivarskoga pristupa koji strpljivo tka sliku izabranoga razdoblja, ne upuštajući se u spekulacije koje su katkad nužne da bi se ispunile praznine koje sama arhivska građa ne može pokriti.

Nakladni zavod Matice hrvatske, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
9,32
Zavjera Zrinsko-Frankopanska 1664.-1671.

Zavjera Zrinsko-Frankopanska 1664.-1671.

Ferdo Šišić

Reprint izdanja iz 1926., izvorno objavio: Tisak Jugoslovenske štampe d.d., Zagreb.

Nakladni zavod Matice hrvatske, 1991.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,34