Ljubo Boban
Ljubo Boban (1933. – 1994.) povjesničar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu i redoviti član JAZU-a/HAZU-a. Diplomirao je povijest 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1964. je obranio disertaciju Sporazum Cvetković-Maček. Proučavao je hrvatsku i jugoslavensku povijest u razdoblju između dvaju svjetskih ratova istražujući političku povijest HSS-a i njegova vodstva, ponajprije djelovanje Vladka Mačeka. Prikupljao je i objavljivao izvornu građu i polemizirao o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije te o problemima utvrđivanja žrtava Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji i Hrvatskoj, posebno u logoru Jasenovac. Godine 1971. sudjelovao je u osnivanju Instituta za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu te bio i njegov direktor (1972. – 1974.). Glavna djela: Sporazum Cvetković-Maček (1965.), Svetozar Pribićević u opoziciji 1928–1936 (1973.), Maček i politika Hrvatske seljačke stranke 1928–1941 (i–ii, 1974.), Hrvatska u arhivima izbjegličke vlade 1941–1943 (1985.), Hrvatska u diplomatskim izvještajima izbjegličke vlade 1941–1943 (i–ii, 1988.), Kontroverze iz povijesti Jugoslavije (i–iii, 1987. – 1990.), Dr. Tomo Jančiković. HSS između zapadnih saveznika i jugoslavenskih komunista (1996.) i atlas Hrvatske granice od 1918. do 1991. godine (1992.).
Naslovi u ponudi
Hrvatske granice 1918 – 1991
Knjiga je sažeti prikaz hrvatske povijesti nakon 1918. godine. Ona omogućuje čitatelju da spozna osnovne etape u državno-pravnom razvoju hrvatskog prostora, tj. put stvaranja i oblikovanja hrvatske države i njezinih granica.
Maček i politika hrvatske seljačke stranke 1928-1941
Bobanova knjiga sadrži solidnu, cjelovitu i pouzdanu obradu glavnih točaka političkog puta Mačeka i HSS-a u radoblju Hrvatske i jugoslavenske politike od 1928. do 1941 godine.
Sporazum Cvetković - Maček
U knjizi Sporazum Cvetković-Maček Ljubo Boban pokazuje vrline koje su ga krasile kao historičara: rad na pronalaženju novih izvora, njihova beskompromisna analiza, te upotreba u znanstvenom tekstu kojim dovodi u pitanje ranija stajališta.
Svetozar Pribićević u opoziciji (1928-1936)
Jedno od bitnih obilježja Pribićevićeve politike jest kontinuirani proces transformacije i dograđivanja stavova i kncepcija. On je pratio prilike oko sebe, u zemlji i inozemstvu, i često neposredno reagirao na njih, iznosio o njima svoja gledišta...