Bronislaw Malinowski
Bronisław Kasper Malinowski (Krakov, 7. travnja 1884. – New Haven, Connecticut, 16. svibnja 1942.), bio je britanski antropolog i etnolog poljskoga podrijetla. Poznat po tome što je u antropologiju uveo pravila za terenska istraživanja i funkcionalistički pristup u antropologiji.
Malinowski se rodio u Krakovu 7. travnja 1884. godine, gdje je doktorirao filozofiju. Otac mu je bio sveučilišni profesor, a majka kći veleposjednika. Čitajući jednu knjigu iz polja antropologije, odlučuje se za studij antropologije te odlazi na sveučilište u Leipzigu. Iz Poljske odlazi 1910. godine u London gdje studira na Londonskoj školi ekonomije. Godine 1914. odlazi na Papuu Novu Gvineju gdje na Trobrijandskom otočju radi svoju najpoznatiju studiju koju će objaviti u knjizi Argonauti zapadnog Pacifika 1922. godine. Ubrzo postaje predavač na sveučilištima u Londonu, Yaleu i Cornellu. Britansko državljanstvo dobiva 1931. godine, a neposredno prije početka Drugoga svjetskoga rata emigrira u SAD, gdje i umire 16. svibnja 1942. godine u New Hevenu.
U uvodu knjige Argronauti zapadnoga pacifika Malinowski uvodi novinu u pristupu antropološkog istraživanja. Po njemu antropološko istraživanje bi se trebalo temeljiti na terenskom radu:
- istraživač se treba pripremiti kada dolazi na nepoznati teren (unaprijed proučiti osnove ponašanja domorodačkih kultura) kroz već poznatu literaturu
- istraživač treba skupiti etnografske iskaze, pripovijesti, folklor i sl. koje piše kao Corpus inscriptionum tj. kao dokument o urođeničkom mentalitetu
- istraživač treba voditi antropološki dnevnik pomoću kojeg kasnije može napisati svakodnevni život i tipove ponašanja te kulture
- bitno je napraviti prekid sa svojom kulturom kako bi se lakše mogao prihvatiti život u domorodačkoj kulturi
- istraživač treba koristiti tzv. metodu konkretne statističke dokumentacije, koja uključuje prikupljanje podataka i svrstavanja ih u pojedine tablice, grafove, karte i sl.
Posebnost koju je Malinowski uočio, provodivši istraživanje na Trobrijandskom otočju, jest pojava koju ondašnji domoroci nazivaju Kula prstena. Svaki otok radi poseban nakit te muškarci jednom godišnje nose taj nakit s jednog otoka na drugi. Malinowski je uočio da taj nakit nikad ne ostaje na jednom otoku te taj pokret nakita označava njihovu pripadnost predmetu.
Općenito se može reći kako je njegova teorija suprotstavljena shvaćanjima strukturalista (É. Durkheim), koji povezuju poznavanje teorija i terenskoga rada, te shvaćanje antropologije zasnivaju na apstraktnom shvaćanju društva. Malinowski uvodi funkcionalistički pristup razumijevanju kulture. On smatra kako kultura postoji kako bi zadovoljila osnovne biološke, psihološke i društvene potrebe pojedinca. Svaka kultura nema jednostavne funkcije, već svaka za neko svoje ponašanje ima razna objašnjenja i funkcionalnost. Na taj način kultura postaje beskrajno složena mreža ponašanja sukladno složenim potrebama pojedinca. Kultura je utilaristička, prilagodljiva i funkcionalno integrirana, a tumačenje kulture uključuje razlučivanje funkcija.
Naslovi u ponudi
Magija, nauka i religija, i druge studije
Magija i nauka, odnosno religija, po Malinowskom, idu zajedno. On zastupa ideju da se u svakoj zajednici mogu se uočiti dva jasno izražena domena: duhovni i svjetovni, drugim riječima – domen magije i religije i domen nauke.