Victor Hugo
Victor Hugo (1802. – 1885.), francuski književnik, pjesnik, dramatičar i politički mislilac, rođen je 26. veljače 1802. u Besançonu, a umro 22. svibnja 1885. u Parizu. Smatra se jednim od najvećih predstavnika francuskog romantizma i najutjecajnijih europskih književnika 19. stoljeća. Njegovo stvaralaštvo obuhvaća romane, poeziju, drame i eseje, a obilježavaju ga humanizam, društvena kritika i borba za pravdu i slobodu.
Odrastao je u obitelji Napoleonova časnika, a književnu karijeru započeo je vrlo mlad. Prvu pjesničku zbirku, Odes et poésies diverses (1822.), objavio je s dvadeset godina. Ubrzo postaje jedan od predvodnika francuskoga romantizma, osobito dramom Hernani (1830.), čija je praizvedba označila važnu prekretnicu u povijesti francuskog kazališta.
Svjetsku slavu stekao je romanom Zvonar crkve Notre-Dame (Notre-Dame de Paris, 1831.), povijesnom pripoviješću o Quasimodu i Esmeraldi, u kojoj istražuje ljubav, predrasude, društvenu nepravdu i ljudsku okrutnost.
Njegovo najpoznatije djelo, Jadnici (Les Misérables, 1862.), monumentalni je roman o Jeanu Valjeanu, bivšem robijašu koji pokušava izgraditi novi život. Kroz sudbine brojnih likova Hugo prikazuje siromaštvo, nejednakost, iskupljenje i sukob zakona s moralnom savješću.
Među ostalim romanima ističu se Pomorci (1866.), Čovjek koji se smije (1869.) i Devedeset treća (1874.). Njegovo pjesništvo doseže vrhunac zbirkama Kontemplacije (1856.) i Legenda stoljeća (1859. – 1883.).
Hugo je bio i politički aktivan. Zbog protivljenja Napoleonu III. proveo je gotovo dvadeset godina u progonstvu, uglavnom na Kanalskim otocima. Zalagao se za slobodu govora, ukidanje smrtne kazne i zaštitu obespravljenih.
Njegova djela odlikuju se snažnim emocijama, bogatom simbolikom, epskim pripovijedanjem i moralnom angažiranošću. Victor Hugo ostavio je neizbrisiv trag u svjetskoj književnosti, a njegovi romani i danas nadahnjuju čitatelje, kazališne i filmske stvaratelje.
Naslovi u ponudi
Gavroš
Dirljiva priča izvučena iz romana Jadnici prati hrabrog i neustrašivog pariškog dječaka Gavroša, koji svojom vedrinom, prkosom i nesebičnom žrtvom postaje simbol borbe za slobodu i pravdu.
Jadnici
Epska priča o iskupljenju, žrtvi i nadi, s naglaskom na moralnu borbu pojedinca u nemilosrdnom društvu. Hugoova sposobnost da spoji filozofsku dubinu s napetom radnjom čini djelo bezvremenskim, a njegova poruka o pravdi i čovječnosti i danas rezonira.
Jadnici - 1. dio
Roman prati živote i odnose nekoliko francuskih likova tokom dvadesetogodišnjeg perioda u ranom 19. veku koji uključuje Napoleonovo doba i decenije nakon njega.
Kozeta
Kozeta je izmišljeni lik u romanu „Jadnici“ Viktora Igoa iz 1862. godine i u mnogim adaptacijama priče za pozorište, film i televiziju. Njeno ime po rođenju, Eufrazije, pominje se samo ukratko.
Kozeta
*Kozeta* prati nesrećno detinjstvo devojčice Kozete, koju porodica Tenardije zlostavlja, kao i njeno spasavanje nakon susreta sa Žan Valžanom. Priča govori o patnji, dobroti, ljubavi i nadi u bolji život.
Legenda o lijepom Pécopinu i lijepoj Bauldouri
Romantična pripovijetka Victora Huga, 21. pismo iz njegovog putopisa „Le Rhin“ („Rajna“, 1842.). Romantični klasik, sličan bajkama braće Grimm ili Andersena, ali s Hugoovom dubokom emotivnošću i filozofijom vječne ljubavi.
Zvonar bogorodičine crkve
The Bell Tower (1831) is not just a story of love and tragedy – it is a vivid picture of Paris on the threshold of the Renaissance, where the Gothic Notre-Dame Cathedral becomes almost the main character, a living being of stone that breathes history, suf
Zvonar crkve Notre-Dame
Hugoov roman o srednjovjekovnom Parizu s kraja 15. stoljeća, pisan u duhu romantizma. Roman je to ljudskih strasti, roman o tri nesretne ljubavi, ali iznad svega to je epopeja o Katedrali kao "glavnom licu" i predstavniku čitave jedne epohe na zalazu.