Hermann Hesse
Njemačko-švicarski književnik (Calw kraj Stuttgarta, 2. VII. 1877 – Montagnola kraj Lugana, 9. VIII. 1962). Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946., kultni status među čitateljima stekao je romanima o protagonistima u potrazi za duhovnom samospoznajom, a među kojima su najpoznatiji Siddhartha, Demian, Stepski vuk i Igra staklenim perlama.
Jedan od najčitanijih i najprevođenijih europskih književnika XX. st., Hesse se okušao u svim književnim vrstama, objavivši velik broj knjiga pripovijesti (Knulp, 1915; Klingsorovo posljednje ljeto – Klingsors letzter Sommer, 1920; Putovanje na Istok – Die Morgenlandfahrt, 1932), novela, bajki, pjesama, eseja (Pogled u kaos – Blick ins Chaos, 1920; Moja vjera – Meine Glaube, 1957), putopisa (Iz Indije – Aus Indien, 1913), životopisa, maksima, dnevničkih zapisa, feljtona, novinskih članaka (Rat i mir – Krieg und Frieden, 1946). Sačuvana mu je opsežna korespondencija s Romainom Rollandom, Thomasom Mannom, Stefanom Zweigom i dr. Sabrana djela priređivana su mu 1952–57 (sedam svezaka), 1970 (12 svezaka) i 2001–07 (20 svezaka), a pisma u deset svezaka 2012. Na hrvatski je od kraja 1970-ih (prijevod Rosshalde 1977. i Igre staklenim perlama 1979) prevedeno više njegovih djela.
Naslovi u ponudi
Čudnovata vest sa druge planete
Sedam priča sabranih u ovoj knjižici djeluju kao arhetipski ključevi od vrata iskustva i varijacije na teme iz bajke i predanja.
Igra staklenim perlama
Roman “Igra staklenim perlama” objavljen 1943. godine, najveće je, gotovo pa životno djelo Hermanna Hessea koje je pisao gotovo 12 godina.
Izbor iz dela
Sidarta
Siddhartha je alegorijski roman koji govori o mladom Siddharthi koji napušta svoju obitelj i svećenstvo da bi izgradio svoje vlastite poglede na život.
Sidarta
Siddhartha je alegorijski roman koji govori o mladom Siddharthi koji napušta svoju obitelj i svećenstvo da bi izgradio svoje vlastite poglede na život.
Stepski vuk
Stepski vuk je roman njemačkog nobelovca Hermanna Hessea, objavljen 1927. godine. Govori o Harryju Halleru, osamljenom i nezadovoljnom intelektualcu u potrazi za izlazom iz životne krize u koju ga je dovela podvojenost ličnosti između ljudske i vučje.