Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.

Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.

Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.

Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.


Naslovi u ponudi

Povratak Filipa Latinovića

Povratak Filipa Latinovića

Miroslav Krleža

Povratak Filipa Latinoviča jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman je značajan u našoj književnosti jer se smatra prvim potpuno modernim hrvatskim romanom.

Školska knjiga, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,24 - 3,99
Povratak Filipa Latinovicza

Povratak Filipa Latinovicza

Miroslav Krleža

Remek-delo hrvatske književnosti, to je psihološka studija otuđenja, identiteta i sukoba između pojedinca i društva. Slikar Filip Latinovič vraća se iz Pariza u svoju rodnu Panonsku niziju posle 23 godine, pokušavajući da razume sebe i svoju prošlost.

Logos, 1985.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,98
Povratak Filipa Latinovicza

Povratak Filipa Latinovicza

Miroslav Krleža

Povratak Filipa Latinovicza jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman značajan je u našoj književnosti jer se smatra prvim hrvatskim u potpunosti modernim romanom.

Večernji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,52 - 5,56
Republika 1950/6

Republika 1950/6

Miroslav Krleža, Eros Sequi, Mihailo Lalić, Živko Jeličić, Ervin Sinko

Časopis za književnost i umjetnost

Republika, 1950.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,82
Republika 1962/10-11

Republika 1962/10-11

Miroslav Krleža, Novak Simić, Nikola Šop, Matko Peić, Višnja Stahuljak, Nikola Miličević, Archiba...

Časopis za književnost i umjetnost

Zora, 1962.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,82
Republika 1964/4

Republika 1964/4

Miroslav Krleža, Vesna Parun, Mirjana Matić, Drago Ivanišević, Vlatko Pavletić, M. Hraste, P. Rogić
Zora, 1964.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,82
Republika 1964/5

Republika 1964/5

Augustin Stipčević, Zlatko Tomičić, Ljerka Šifler, Ivan Raos, Nada Iveljić, Krsto Špoljar, Matko ...

Časopis za književnost i umjetnost

Zora, 1964.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,82
Republika 1964/7-8

Republika 1964/7-8

Miroslav Krleža, Ljubo Babić, Olinko Delorko, Višnja Stahuljak, Milan Selaković, Josip Pupačić, V...

Časopis za književnost i umjetnost

Zora, 1964.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,82
Simfonije

Simfonije

Miroslav Krleža

Minerva je početkom tridesetih počela s objavljivanjem sabranih djela Miroslava Krleže. Planirano je objavljivanje osamnaest knjiga, a nakon policijskih pritisaka, završilo se sa devet objavljenih naslova.

Minerva nakladna knjižara, 1933.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,52
Simfonije

Simfonije

Miroslav Krleža

Simfonije (1933.) ciklus je od Krležinih šest velikih poema. Rane, vitalističke, panteističke pjesme nabijene bujnim ritmom, senzualnim slikama i ekstatičnim doživljajem prirode i života.

Hrvatsko udruženje revizora, 1964.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
8,62