Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Dnevnik 2: Dnevnik 1918-22 (Davni dani II)
Dnevnik 1918–22 bilježi Krležine zapise iz poratnih godina obilježenih raspadom Monarhije, nastankom nove države, političkim lomovima i njegovom sve oštrijom kritikom društva, intelektualaca i ideoloških iluzija.
Hrvatski bog Mars
Hrvatski bog Mars donosi sedam antiratnih romana u kojima Krleža prikazuje rat kao surovu, besmislenu mašineriju koja uništava „malog čoveka“, razotkrivajući licemerje militarizma i mitove o herojstvu.
Hrvatski bog Mars
Najpoznatija Krležina zbirka novela Hrvatski bog Mars dio je zamišljenog ciklusa književnih djela s temom Prvog svjetskog rata i hrvatskih domobrana.
Hrvatski bog Mars
Zbirka novela Hrvatski bog Mars Miroslava Krleže jedno je od najvažnijih antiratnih djela hrvatske književnosti. Prvi put je izdana 1922. godine, pa 1933., a svoj konačan oblik je dobila 1947.
Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.
U predavanju Kako stoje stvari (1952.) Krleža razmatra političku i kulturnu situaciju poslijeratne Jugoslavije, ističući potrebu za kritičkom mišlju, kulturnom obnovom i otporom dogmatizmu.
Michelangelo Buonarotti
Ovo je prvi prijevod na talijanski jezik kojim se Buonarroti predstavlja čitateljima talijanskog jezika.
Moj obračun s njima
Knjiga polemika u kojoj Krleža donosi brojne slučajeve obračuna sa svojim velikim kritičarima, kako na književnim, političkim tako i na drugim aspektima svog djelovanja.
Novele
Krležine novele često istražuju duboke ljudske emocije i složene karaktere, a njegova proza je poznata po bogatstvu jezika i dubokoj analizi društva i povijesti.