Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Aretej
Kasna drama Miroslava Krleže kroz paralelne sudbine antičkog i modernog liječnika raščlanjuje motiv intelektualca u procjepu između političke represije, ratnih strahota i vlastite savjesti.
Aretej: drama
Krležina drama s obimnim pogovorom Branka Hećimovića, biobibliografskim prilozima Slavka Batušića i s fotografijama scena "Areteja" u izvođenju Narodnog pozorišta, Beograd.
Balade Petrice Kerempuha
Najveće pjesničko ostvarenje Miroslava Krleže i jedno od najvažnijih djela hrvatske književnosti. Balade spajaju satiru, ironiju i lirsko-folklorne tonove u osudi nasilja i gluposti vlasti kroz stoljeća.
Banket u blitvi: Roman u tri knjige
Radnja je smještena u Blitvu, fiktivnu zemlju na sjeveroistoku Europe, koja je nakon stoljeća tuđinske vlasti i političke nestabilnosti postala samostalna država pod diktatorskom vlašću okrutnog poručnika Barutanskog.
Bulletin - Pedeset godina Velikog oktobra 1917. - 1967.
U “Pedeset godina Velikog oktobra 1917.–1967.” Miroslav Krleža piše o Oktobarskoj revoluciji iz perspektive pisca koji joj je idejno blizak, ali koji se nikada nije suglasio s njezinim pretvaranjem u sustav rigidnih istina.
Članci i polemike 1: Ratne teme
Zbirka Krležinih publicističkih tekstova, komentara i analiza nastalih tijekom i neposredno nakon Prvoga svjetskog rata, važna za razumijevanje njegova intelektualnog razvoja i podloge za kasnija djela.
Članci i polemike 2: Sa uredničkog stola
Zbirka Članci i polemike 2: Sa uredničkog stola obuhvaća eseje, kritike i polemičke tekstove nastale tijekom Krležina angažmana kao urednika različitih književnih časopisa, poput Književne republike i Pečata.
Dijalektički antibarbarus
Krležin najpoznatiji polemički tekst u kojem oštro napada dogmatski vulgarni marksizam i lošu tendencioznu literaturu unutar ljevice, braneći umjetničku slobodu i intelektualnu autonomiju. Kulminacija sukoba na književnoj ljevici.
Dječak prati zmaja
„Der Junge folgt dem Drachen“ ist ein Buch, das uns auf eine fantastische Reise mitnimmt und uns dazu ermutigt, anders über das Leben und die Welt nachzudenken.
Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)
Das Tagebuch aus den Jahren 1914–17 dokumentiert Krležas Schriften aus der Zeit des Ersten Weltkriegs: persönliche Dilemmata, Pazifismus, Konflikte mit dem Militarismus der Monarchie und intellektuelle Reifung in den Jahren des Zusammenbruchs der alten We