Karl Marx

Karl Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.) bio je njemački filozof, ekonomist, sociolog, politički teoretičar i publicist, jedan od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća. Studirao je pravo i filozofiju u Bonnu i Berlinu, gdje se upoznao s filozofijom Georga Wilhelma Friedricha Hegela. Doktorirao je 1841., a zbog političkih okolnosti nije ostvario akademsku karijeru te se posvetio novinarstvu, filozofiji i političkom radu.

Važan trenutak u njegovu životu bio je susret s Friedrichom Engelsom, koji je postao njegov dugogodišnji prijatelj, suradnik i financijski podupiratelj. Zajedno su razvijali teoriju povijesti utemeljenu na materijalnim uvjetima života i društvenim odnosima. U djelima Sveta obitelj i Njemačka ideologija kritizirali su suvremenu njemačku filozofiju i postavili temelje historijskog materijalizma.

Godine 1848. Marx i Engels objavili su Manifest Komunističke partije, jedan od najutjecajnijih političkih tekstova modernog doba. Nakon revolucionarnih previranja Marx je 1849. otišao u London, gdje je proveo ostatak života. Ondje je intenzivno proučavao političku ekonomiju i djelovao u međunarodnom radničkom pokretu.

Njegovo najvažnije djelo je Kapital, opsežna analiza kapitalističkog načina proizvodnje. Prvi svezak objavljen je 1867., dok je drugi i treći svezak nakon Marxove smrti priredio Engels. Marx analizira robu, vrijednost, kapital, najamni rad, višak vrijednosti, akumulaciju i klasne odnose, nastojeći objasniti unutarnju dinamiku kapitalističkog gospodarstva.

Među važnim djelima nalaze se i Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844., Bijeda filozofije, Osamnaesti brumaire Louisa Bonapartea, Grundrisse, Prilog kritici političke ekonomije i Kritika Gothskog programa.

Marxova misao snažno je utjecala na filozofiju, ekonomiju, sociologiju, historiografiju i političke pokrete 19. i 20. stoljeća. Iz njegova djela razvile su se različite škole marksizma, često međusobno vrlo različite. Neovisno o političkim interpretacijama, njegova analiza odnosa rada, kapitala, klase i društvene moći ostaje važan dio moderne društvene i ekonomske teorije.