Josip Horvat

Josip Horvat

Josip Horvat (Čepin, 15. siječnja 1896. – Zagreb, 6. listopada 1968.) ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskom novinarstvu, publicistici i povjesničarstvu, utjelovljujući duh liberalne misli 20. stoljeća. Rođen u malom selu kraj Osijeka, Horvat se školovao u Zagrebu, gdje je 1914. završio Trgovačku akademiju. Još kao mladić zaronio je u svijet novinarstva, počevši surađivati s Obzorom 1913. godine. Njegova karijera dosegla je vrhunac kada je 1926. preuzeo ulogu glavnog urednika Jutarnjeg lista, koju je obnašao do 1941. U tom razdoblju oblikovao je javno mnijenje svojim liberalnim stavovima, promičući kritičku misao i intelektualnu slobodu. Prvi svjetski rat duboko je obilježio njegov život: borio se na ruskoj fronti, a od 1916. do 1919. proveo je u zarobljeništvu, što je produbilo njegov osjećaj za povijesne i ljudske sudbine. Za vrijeme NDH pridonosio je radu Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda (HIBZ), surađujući na Hrvatskoj enciklopediji, često pod pseudonimima zbog političkih prilika. Nakon 1945. godine, u novom režimu, Horvat se povukao iz javnog života i posvetio istraživačkom radu kao slobodni autor, ostavljajući za sobom opsežan opus koji i danas služi kao ključni izvor za razumijevanje hrvatske povijesti, kulture i intelektualnog nasljeđa.

Njegova ključna djela, prožeta erudicijom i analitičkom oštroumnošću, obuhvaćaju:

  • Politička povijest Hrvatske (1936.–1938., 2. izd. 1989.), kapitalno djelo koje prati politički razvoj Hrvatske kroz stoljeća, iskazujući Horvatovu sposobnost sinteze složenih povijesnih procesa;
  • Kultura Hrvata kroz 1000 godina (1939., 1942., 2. izd. 1980.), sveobuhvatna studija o hrvatskoj kulturnoj baštini, od srednjeg vijeka do modernog doba, koja pokazuje njegovu strast prema kulturnom identitetu;
  • Povijest novinstva Hrvatske 1771.–1939. (1962.), temeljno istraživanje razvoja hrvatskog novinarstva, u kojem Horvat pokazuje svoju stručnost i dugogodišnje iskustvo u toj oblasti;
  • Hrvatski panoptikum (1965.), zbirka portreta značajnih povijesnih ličnosti, pisana s književnom elegancijom i dubokim uvidom;
  • Živjeti u Hrvatskoj 1900.–1941. (1984.) i Preživjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943.–1945. (1989.), memoarska djela koja pružaju intiman uvid u društvene i političke previranja prve polovice 20. stoljeća, otkrivajući Horvatovu sposobnost da bilježi duh vremena.

Horvatov opus, obilježen jasnoćom, kritičkim duhom i ljubavlju prema hrvatskom narodu, ostaje nezaobilazan za proučavanje hrvatske povijesti i kulture. Njegovi memoari i dnevnici, pisani s osjećajem za detalj i povijesnu odgovornost, svjedoče o čovjeku koji je, unatoč burnim vremenima, ostao vjeran svojoj intelektualnoj misiji. Horvat nije samo bilježio povijest – on ju je živio, promišljao i prenosio budućim generacijama, čineći njegov rad bezvremenim.


Naslovi u ponudi

1848

1848

Josip Horvat

Knjiga Tisuću osamsto četrdeset i osma (prvo izdanje 1934., drugo 1973.) Josipa Horvata detaljan je prikaz revolucionarne 1848. godine u Hrvatskoj, ključnog trenutka u oblikovanju nacionalnog identiteta i političke svijesti.

Nakladni zavod Matice hrvatske, 1973.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Knjiga se sastoji od dva toma
14,56
Politička povijest Hrvatske

Politička povijest Hrvatske

Josip Horvat

Politička povijest Hrvatske monumentalno je djelo hrvatske historiografije koje pruža sveobuhvatan i sustavan pregled političkog razvoja Hrvatske od doseljenja Hrvata na Balkan u 7. stoljeću do prve polovice 20. stoljeća.

August Cesarec, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
Knjiga se sastoji od dva toma
18,42
Politička povijest Hrvatske (1918. – 1929.)

Politička povijest Hrvatske (1918. – 1929.)

Josip Horvat
Binoza, 1938.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
14,76 - 24,98
Živjeti u Hrvatskoj: Zapisci iz nepovrata 1900 - 1941.

Živjeti u Hrvatskoj: Zapisci iz nepovrata 1900 - 1941.

Josip Horvat

Knjiga predstavlja osobnu kroniku hrvatske povijesti prve polovice 20. stoljeća, koju je Josip Horvat napisao s namjerom da dokumentira društvene, političke i kulturne promjene koje su oblikovale Hrvatsku između 1900. i 1941. godine.

Sveučilišna naklada Liber (SNL), 1984.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
17,2412,93