August Cesarec

August Cesarec

Hrvatski književnik i publicist (Zagreb, 4. XII. 1893 – Zagreb, 17. ili 18. VII. 1941). Već kao gimnazijalac pridružio se socijaldemokratskom pokretu, sudjelovao u atentatu na komesara Cuvaja, I. svjetski rat proveo kao vojnik u Srbiji. Pristaša Listopadske revolucije, političko rješenje za južnoslavenske narode vidio je u federalizmu i socijalizmu. S Krležom je 1919. pokrenuo časopis Plamen. Više puta bio je uhićivan i zatvaran. U Moskvi je 1922. sudjelovao na kongresu Komunističke internacionale, 1934. na kongresu Saveza sovjetskih pisaca, 1937. uključio se u Španjolski građanski rat na strani republikanaca. U ožujku 1941. je uhićen i zatočen u Kerestincu kraj Samobora; nakon neuspjela bijega strijeljan.

Pisao je pjesme, novele, romane, drame, putopise te studije, članke i polemike o socijalnim, političkim i povijesnim te književnim, psihološkim i drugim problemima. Prevodio je djela M. Gorkoga, V. Hugoa, E. Zole. Prva mu je knjiga bila ekspresionistička pjesnička zbirka Stihovi (1919). Većinu novela objavio je u knjigama Sudite me (1925), Za novim putem (1926), Izraelov izlazak i druge legende (1938) i Novele (1939). U ekspresionističkim novelama, uglavnom autobiografskima, nastalima 1919–24., dao je kritiku društvene stvarnosti i očitovao put vlastitoga političkog sazrijevanja. Moralno ozdravljenje društva nalazio je u socijalnoj revoluciji, a time je – s Krležom i drugim tzv. lijevim piscima – hrvatsku književnost vezao uz revolucionarnu europsku avangardu. Od 1925. priklonio se realističkoj koncepciji književnosti, a zbog monarhističke diktature 1929. pribjegao je alegorijskom obliku pisanja (ciklus legendi). Prihvativši Adlerov individualizam korigiran socijalnošću, Cesarec podvrgava sociopsihološkoj analizi sudbine malih junaka iz gradske sredine i malograđanštinu (Tonkina jedina ljubav, 1931). – Nakon nekoliko početničkih romana (Bijeli lutalac, 1982; Krist i Juda, 1982; Ćuk u njenome duplju, 1926; Majka božja bistrička, 1955) u kojima se očituju odjeci ekspresionističke poetike, u Carevoj kraljevini (1925) dao je sliku našega predratnoga, u Zlatnom mladiću (1928) poratnoga društva, a u Bjeguncima (1934), po vlastitim riječima, »prikazuje sukob između papirnatih fraza i nastojanja mladih da stvore bolju budućnost«. – Zarana se okušao i u drami (Otkriće, 1919; Krčma »Široko grlo«, 1921), no uspjeh je postigao povijesnom dramom Sinu domovine (1940) u kojoj je tematizirao život E. Kvaternika služeći se dokumentarnom građom o Rakovičkoj buni. – Putopisnim knjigama (Današnja Rusija, 1937; Španjolski susreti, 1938; Putovanja po Sovjetskom Savezu, 1940) i novinskim impresijama s puta po SSSR-u i Italiji Cesarec je obogatio i nacionalni putopis. – Plod su njegove publicističke djelatnosti knjige Stjepan Radić i republika (1925) i Psihoanaliza i individualna psihologija (1932) kao i mnoge rasprave, članci i polemike o nacionalnim, socijalnim i kulturnim pitanjima. Tumačio je, među ostalim, povijesno značenje hrvatskog pokreta s Radićem na čelu, upozoravao na srpski hegemonizam, upućivao na važnost revolucionarnog saveza radništva i seljaštva te raščlanjivao federalizam kao prijelazni oblik k potpunomu jedinstvu nacije. Među prvima u nas pisao je o ruskoj avangardi, o Adlerovoj individualnoj psihologiji i o filmu.

Citiranje: Cesarec, August. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 31. 10. 2023.


Naslovi u ponudi

1000 najljepših novela #25-27

1000 najljepših novela #25-27

Momčilo Nastasijević, Anton Novačan, August Cesarec, Jevgenij Zamjatin, Herbert Becker, Riccard B...
Slovo nakladni zavod i tiskara E. Zigotta, 1929.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,32
Careva Kraljevina

Careva Kraljevina

August Cesarec
Nakladni zavod Hrvatske, 1946.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,99
Hrvatska svjedočanstva o Rusiji

Hrvatska svjedočanstva o Rusiji

Juraj Križanić, Ognjan Štriga, Franjo Rački, Vatroslav Jagić, Petar Tomić, Krunoslav Heruc, Augus...

Odabrana svjedočanstva pružaju nam u cjelosti svojevrsni presjek kroz rusko kulturno i političko zbivanje, posebno u zadnjem i povijesno najsiromašnijem periodu ruske povijesti.

Suvremena naklada, 1945.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
18,34
Izabrane pripovijesti

Izabrane pripovijesti

August Cesarec, Mihovil Pavlek-Miškina
Spektar, 1974.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,99
Legende

Legende

August Cesarec
Zora, 1951.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,99
Posmrtna počast

Posmrtna počast

August Cesarec, Ivan Goran Kovačić, Hasan Kikić, Mihovil Pavlek-Miškina

"Uspomeni petorice hrvatskih književnika, koji su pali žrtvom fašističkog krvološtva za vrijeme okupacije naše domovine, posvećuje ovu knjigu Matica hrvatska."

Matica hrvatska, 1945.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,99
Putovanje po Sovjetskom Savezu

Putovanje po Sovjetskom Savezu

August Cesarec
Zora.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,99
Republika 1954/11-12

Republika 1954/11-12

Miroslav Krleža, Johann Wolfgang Goethe, Ivo Andrić, August Cesarec

Časopis za književnost i umjetnost

Republika, 1954.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,80
Smijeh Jude Iškariota

Smijeh Jude Iškariota

August Cesarec
Nakladni zavod Hrvatske, 1946.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,99
Tri novele

Tri novele

August Cesarec
Školska knjiga, 1969.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
1,25