Anđelko Badurina

Anđelko Badurina

Anđelko Badurina je rođen 2. listopada 1935. u Lunu (Dudići) na otoku Pagu. Diplomirao teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1963. godine (zaređen za svećenika u Zagrebu 1961.). Kao fratar bio je član Provincije franjevaca trećoreca glagoljaša sv. Jerolima. Na Teološkom fakultetu završio poslijediplomski studij 1964. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao povijest umjetnosti 1968. te na istom fakultetu završio poslijediplomski studij i magistrirao 1972. i doktorirao 1974. godine. Zvanje znanstvenog suradnika postigao 13. svibnja 1977., višeg znanstvenog suradnika 20. prosinca 1979. te znanstvenog savjetnika 27. siječnja 1987. godine. Od 1969. radi u Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, isprva kao tajnik Instituta (od svibnja 1971. godine, kada je Grgo Gamulin podnio ostavku, do travnja 1972. godine kada je Milan Prelog izabran za v.d. direktora). Od 1976. je i tajnik Centra za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Područja interesa i istraživanja: srednji vijek; ikonografija, ikonologija, iluminirani rukopisi, samostanska arhitektura, urbanizam (organizacija prostora od knjižne stranice do grada). Radove objavljivao u brojnim časopisima i enciklopedijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1969. do 1980. član je upravnog odbora Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Projekti: Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj (hrvatsko, njemačko i englesko izdanje); Hagiotopografija Hrvatske (računalna baza podataka dBase III/plus; osnovni podaci za 6608 svetih mjesta u Hrvatskoj).

Usputni studiji: paleografija (latinska, glagoljska i ćirilska) i arhivistika u Historijskom arhivu HAZU i Arhivu Hrvatske 1958.‒60. Corsi bizantini ravennati, Ravenna, Settimane di studio sull' Alto Medioevo, Spoleto, „Studi“ Giorgio Cini, Venezia. Goethe Institut, Freiburg/B.

Istraživao u gotovo svim arhivima u Hrvatskoj te Vatikanu, Veneciji, Beču i Budimpešti. Uredio, postavio i napisao prigodne kataloge i kataloške legende te datacije za 13 samostanskih, odnosno crkvenih zbirki umjetnina u Hrvatskoj. Izradio desetak elaborata za restauraciju i revitalizaciju oštećenih, napuštenih ili ostarjelih samostana u Hrvatskoj.

Studijska putovanja: Austrija, Italija, Mađarska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Češka, Njemačka, Švicarska, Francuska, Belgija, Nizozemska, Luxemburg.

Predavač na Interunivezitetskom studiju u Dubrovniku te na poslijediplomskom studiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.

Godine 1997. dobio Državnu nagradu za knjigu „Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj“.

Od 1998. do 2000. radio na organizaciji i izboru izložaka za izložbu hrvatske umjetnosti u Vatikanu, za koju je bio glavni kustos sa strane crkve (izložba održana od 25. 10. 1999. do 15. 1. 2000.).


Naslovi u ponudi

Fiskovićev zbornik I-II : zbornik radova posvećenih sedamdesetogodišnjici života Cvita Fiskovića

Fiskovićev zbornik I-II : zbornik radova posvećenih sedamdesetogodišnjici života Cvita Fiskovića

Branko Kirigin, Marin Zaninović, Jasna Jeličić, Emilio Marin, Nenad Cambi, Nikola Jakšić, Nikša P...

Zbornik radova posvećenih sedamdesetgodišnjici života povjesničara umjetnosti Cvite Fiskovića.

Književni krug, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Knjiga se sastoji od dva toma
25,46