Eugen Kumičić

Eugen Kumičić

Hrvatski književnik (Brseč, 11. I. 1850 – Zagreb, 13. V. 1904). Studij povijesti, zemljopisa i filozofije završio u Beču 1873. God. 1874. bio je suplent u splitskoj gimnaziji, 1875. otišao je na dvogodišnji studijski boravak u Pariz, gdje je na izvoru čitao Zoline programatske tekstove te upoznao ne samo naturalističke ideje i programe nego i tadašnju trivijalnu književnost. Od 1879. živio je u Zagrebu. Do 1883. bio je gimnazijski profesor, a nakon toga, kao radikalni starčevićanac, posvetio se političkom životu te postao zastupnik Stranke prava u Hrvatskome saboru. Uređivao je pravaške listove i časopise: Hrvatsku vilu, Slobodu i Hrvatsku. Pisao je i pod pseudonimom Jenio Sisolski. Slijedeći praksu europskih prozaika, Kumičić je 1883., kada je već imao nekoliko objavljenih romana (Olga i Lina, 1881; Jelkin bosiljak, 1881; Primorci, 1882), u Hrvatskoj vili objavio programatski tekst O romanu, u kojem se zauzimao za teme iz zbiljskoga života. Zolin utjecaj osjeća se ponajviše u romanu Olga i Lina, prema mišljenju kritičara prvom hrvatskom naturalističkom romanu, svojevrsnoj ranoj inačici Zoline Nane. Radnja je smještena u mondena kupališta, salone građanskog Beča i Zagreba, dobrota je vezana uz Hrvaticu, a prijetvornost je glavna odlika tuđinke Line. I u ostalim su Kumičićevim romanima negativni junaci redovito stranci. Tematiziranje ljubavne veze između čedne djevojke i poštena mladića stalno je mjesto njegove romaneskne produkcije, osobito romana s građom iz istarskoga života (Jelkin bosiljak; Začuđeni svatovi, 1883; Preko mora, 1889; Teodora, 1889). Kumičić je prvi romanopisac koji je stvorio idejno-estetske korelative društvenog romana. Oni su najočitiji u romanima Gospođa Sabina (1883), Otrovana srca (1890), Pobijeljeni grobovi (1896). I kad je to činio, Kumičić je naturalizam crpio na razini tematskoga sustava, a u izražajnome je gomilao zaplete. Njima je osiguravao novu i zadržavao staru čitateljsku publiku, koja je u to doba još uvijek očekivala isključivo napetu priču. Romanom Gospođa Sabina, najuspjelijim romanesknim štivom, Kumičić je okrenuo hrvatski roman prema realističkoj matrici: dijagnosticiranju društvenih anomalija i prikazivanju stvarnosti, koja postaje daleka slici šenoinskoga patrijarhalnog društva. Prvi je razotkrio filozofiju malograđanskog života. Stilski su najdotjeranija Kumičićeva ratna sjećanja Pod puškom (Balkan, 1886). U tekstovima potresnih naturalističkih detalja iznio je svoje jednogodišnje dobrovoljačko vojničko iskustvo iz rata u Bosni. Veliku popularnost kod čitatelja stekao je povijesnim romanima Urota Zrinsko-Frankopanska (Dom i sviet, 1892–93) i Kraljica Lepa ili Propast kraljeva hrvatske krvi (1902). Kumičićeva pravaška orijentacija, u kojoj je sve bilo podređeno ideji nacionalnoga, došla je u povijesnim romanima do punog izražaja. Zanimale su ga isključivo sudbine velikana nacionalne povijesti, imena koja su stvarala povijest. Opisne dionice romana podsjećaju na viteške epove i romane. Akteri su oslobođeni osobnih priča i ni po čemu ne podsjećaju na likove A. Šenoe, utemeljitelja povijesnog romana u hrvatskoj književnosti. Povijesni dokumenti, kao jasan pokazatelj vjerodostojnosti, citirani su unutar romana i najčešće funkcioniraju kao materijal koji ne komunicira izravno s osnovnom pričom. Kumičić međutim nije mogao odoljeti obogaćivanju povijesne priče mnogim trivijalnijim epizodama kako bi dodatno zabavio čitatelje pa književni povjesničari ističu da je tim postupcima ozbiljno doveo u pitanje i primateljevu vjeru u vjerodostojnost povijesnog sloja romana. Najproduktivniji romanopisac realizma, uz K. Š. Gjalskoga, u dvadesetak godina, od novele Slučaj u sušačkoj Slobodi (1879) do romana Kraljica Lepa, stvorio je bogat pripovjedački opus, podjednako hvaljen i porican, ali uvijek rado čitan.

Citiranje: Kumičić, Eugen. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 11. 2023.


Naslovi u ponudi

Petar Zrinski

Petar Zrinski

Eugen Kumičić
St. Kugli, 1941.
Hrvatski. Latinica. Broširano s ovitkom.
3,99
Pet stoljeća hrvatske književnosti #46, 47 -Članci, Jelkin bosiljak, pripovijesti

Pet stoljeća hrvatske književnosti #46, 47 -Članci, Jelkin bosiljak, pripovijesti

Eugen Kumičić
Zora, 1968.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Knjiga se sastoji od dva toma
7,98
Urota Zrinjsko-Frankopanska

Urota Zrinjsko-Frankopanska

Eugen Kumičić
Mladost, 1972.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
6,99
Urota Zrinsko-frankopanska

Urota Zrinsko-frankopanska

Eugen Kumičić

Desetak godina roman je bio najčitanije štivo, koje je, zahvaljujući zanimanju tadašnjih čitatelja za povijesna zbivanja što su obilježila vrijeme urote hrvatskih i ugarskih velikaša protiv austrijske krune, izvršio golem utjecaj na mlade čitatelje.

Katarina Zrinska, 1993.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,98
Začuđeni svatovi

Začuđeni svatovi

Eugen Kumičić
Kultura, 1963.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
2,50
Začuđeni svatovi

Začuđeni svatovi

Eugen Kumičić
Školska knjiga, 1982.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
Knjiga se sastoji od dva toma
2,00 - 5,64
Začuđeni svatovi

Začuđeni svatovi

Eugen Kumičić
Zora, 1963.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
0,99
Začuđeni svatovi

Začuđeni svatovi

Eugen Kumičić

Začuđeni svatovi pripada krugu tzv. istarskih romana s naglašenom zavičajnošću, opisima krajolika te idealizacijom maloga hrvatskog čovjeka: seljaka, mornara, pomorca.

Mladost, 1979.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
2,98 - 2,99
Začuđeni svatovi

Začuđeni svatovi

Eugen Kumičić
Mladost, 1974.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,88